Najveći procenti prekvalifikovanih mladih su na Kipru, u Španiji i u Irskoj, gdje je svaka treća mlada osoba bila zaposlena na poslu koji zahtijeva manji nivo znanja i kvalifikacija nego što je osoba imala.

Piše: Erol Mujanović, Al Jazeera

Novi izvještaj o položaju mladih u Evropskoj uniji (EU) pokazuje da nezaposlenost mladih pogađa čak 5,5 miliona osoba, odnosno gotovo 200.000 više nego u 2011. godini.

Nezaposlenost mladih u EU se povećala za čak 50 posto u periodu 2008-2012., prelazeći sa 15 posto na 22,5 posto.

Podaci Eurostata pokazuju da su najviše pogođene Grčka i Španija, sa stopama nezaposlenosti mladih od 54 posto, odnosno 53 posto. Širom Evropske unije, više od 30 posto mladih traži posao više od jedne godine.

Uprkos ovakvim podacima i trendovima, nedavno objavljeni Izvještaj o položaju mladih u EU daje nekoliko ohrabrujućih signala i mogućih poboljšanja za situaciju mladih.

Od posljednje verzije ovog izvještaja, objavljene u 2009. godini, članice Unije su pojačale podršku mladima na polju obrazovanja, zapošljavanja i poduzetništva, a nivo učešća mladih u udruženjima i socijalnim pokretima je ostao visok.

Više škole, manje rada

Državni prioriteti mnogih zemalja članica jasno artikulišu i ističu problem nezaposlenosti mladih, što je prvi i važan korak. Glavni nalazi navedenog izvještaja o položaju mladih u Evropskoj uniji ukazuju na niz problema sa kojima se mladi suočavaju, kao i na niz poduzetih mjera kako bi se situacija što uspješnije prebrodila.

Više škole, manje rada je jedna od posljedica ekonomske krize. Odnosno, sve veći broj mladih koji izgube posao se vraća u obrazovni sistem. Od 2005. do 2009. godine broj mladih koji su bili u punom radnom vremenu angažovani ili radeći (dakle na tržištu rada) ili u obrazovnom sistemu, je bio stabilan.

Od tada, situacija je počela da se mijenja i broj mladih koji studiraju raste, dok se broj mladih koji rade smanjuje.

U proteklom periodu značajno se povećao i broj mladih koji nisu ni zaposleni, ni u obrazovnom sistemu, ni u sistemu obuka – relativno novi pojam, čija je engleska skraćenica NEET (Not in employment, education or training). Drugim riječima, povećao se broj mladih koji ni na koji način ne podižu svoj nivo vještina i znanja na tržištu rada i kojima šanse da nađu posao opadaju svaki dan.

Za EU to je novi fenomen, barem u ovako velikom obimu, ali za Balkan je potpuno normalan i nažalost dominantan, jer je upravo broj članova NEET kategorije mladih ljudi najveći na našim prostorima. Broj NEET mladih je u značajnom porastu od 2008. godine, što je direktno povezano sa posljedicama finansijske krize.

Tržište rada postaje sve teže za mlade i kao što je navedeno, u samo četiri godine, broj mladih nezaposlenih se povećao za čak 50 posto i svaka treća mlada nezaposlena osoba je bez posla već više od jedne godine, što veoma ozbiljno ugrožava ne samo nivo vještina i znanja, nego i samopouzdanje.

Primjetan je i smanjen broj mladih koji ranije napuštaju školu i taj procenat je spao sa 15 posto na 14 posto u posljednje tri godine, ali dodatno poboljšanje situacije u ovoj oblasti se trenutno čini veoma teško izvodivo. Mladi su puno više izloženi riziku siromaštva i socijalne isključenosti u odnosu na druge kategorije stanovništva. Ekonomska kriza koja je pogodila sve zemlje EU-a nije ostavila bez posljedica ni mlade, naravno, i narastao je procenat mladih koji imaju zdravstvenih problema usljed otežane materijalne situacije.

Nezaposlenost, veći nivo siromaštva, problemi u porodičnim odnosima i druge posljedice krize ugrožavaju u znatno većoj mjeri nego prije mentalno zdravlje mladih. Posljedice, naravno, mogu biti doživotne.

Aktivizam mladih

Uprkos otežavajućim okolnostima, interes za društvena pitanja i aktivizam mladih su ostali zadovoljavajući. Mladi su bili veoma aktivni u pokretanju brojnih štrajkova širom Evrope, a rastuće nezadovoljstvo je dovelo i do većeg političkog aktivizma mladih.

Konsultacije sa poslodavcima, o tome zašto mladima češće i lakše ne pružaju priliku za radno iskustvo, ukazuju da poslodavci smatraju da mladi nemaju dovoljno razvijene potrebne vještine i ključne kompetencije. Izvještaj o situaciji mladih u Evropskoj uniji također ukazuje na ovaj problem, posebno ako govorimo o čitanju, matematici i nauci. Upravo u tri navedene oblasti se nalazi najviše mladih koji na testovima pokazuju nedovoljno dobre rezultate.

Bugarska i Rumunija su zemlje članice EU-a koje imaju najveći procenat mladih koji pokazuju nedovoljan nivo životnih vještina i ključnih kompetencija.

Mladim je posebno važna komunikacija na stranom jeziku, jer to je alat koji mladoj osobi dozvoljava da bude mobilnija na tržištu rada. Gotovo 60 posto studenata u EU, koji su u finalnoj fazi studija, je učilo najmanje dva strana jezika. Iako su formalno obrazovanje i obuka najvidljiviji i najprepoznatljiviji društveni način učenja, neformalno obrazovanje i obuke postaju sve važniji dio procesa cjeloživotnog učenja svakog pojedinca.

U Danskoj je gotovo 35 posto mladih, iz grupe 15-24 godine pohađalo aktivnosti neformalnog učenja, što je tri puta više od prosjeka u EU. Istovremeno, u Bugarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj, udio mladih u ovim obrazovnim aktivnostima je iznosio manje od dva posto.

Mladi su izrazito ranjiva grupa prilikom ulaska na tržište rada i, u odnosu na druge dobne skupine, češće su pogođeni fenomenom neadekvatnih vještina. Čest je slučaj da su mladi i previše kvalifikovani za tržište rada.

Karijerno savjetovanje

Najveći procenti previše kvalifikovanih mladih su na Kipru, u Španiji i u Irskoj, gdje je svaka treća mlada osoba bila zaposlena na poslu koji zahtjeva manji nivo znanja i kvalifikacija nego što je osoba imala.

Aktuelno je i pravljenje detaljnih studija i predviđanja koje će ukazati na trendove koje će ekonomija pratiti i shodno tome predviđaju se potrebne vještine. Dakle, u drugom slučaju, prilikom definisanja potrebnih vještina, sistem se zasniva na predviđanja stručnjaka, a ne nužno na mišljenju poslodavca.

Unutar Evropske unije, postoje velike razlike u oblasti karijernog savjetovanja i u nekoliko zemalja mladi nisu uopšte imali priliku dobiti karijerno savjetovanje tokom školovanja.

Bilo da se radi o EU, ili o zemljama regiona, sve je veći broj mladih koji su prepušteni sami sebi i kojima sistem neće moći pomoći. U proteklih nekoliko godina, položaj mladih se drastično pogoršao, te uprkos par pozitivnih mjera, stanje i dalje ostaje teško i alarmantno. Utoliko je važnije da mladi shvate da moraju sami preduzeti određene korake na sticanju novih vještina, koje će ih učiniti konkurentijim na tržištu rada i staviti ih u povoljan položaj kod poslodavca.

(Erol Mujanović, Al Jazeera)