Alarmantno velik broj mladih u EU-u je nezaposlen. Stoga EU sada zahtijeva uvođenje garancija za zapošljavanje za Evropljane mlađe od 25 godina. Ali, upitno je koliko te garancije mogu biti učinkovite.
Više od pet i po miliona mladih u Evropskoj uniji je nezaposleno, a taj bi broj trebao i dalje rasti. Stanje je teško prije svega na jugu Evrope. Stoga EU za rješavanje ovog problema priprema novi plan.
O temeljnim postavkama ovog plana raspravlja se već mjesecima. U načelu bi svaki Evropljanin mlađi od 25 godina trebao dobiti takozvanu garanciju na zapošljavanje. Najkasnije četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja svakoj mladoj osobi bi se trebala otvoriti neka nova perspektiva. Novo radno mjesto ili mogućnost daljnjeg obrazovanja ili ako baš ništa drugo, obavljanje praktične nastave. O ovim se mjerama razmišlja zbog toga što mladi sve teže nalaze mogućnost uspješno se uključiti na tržište rada.
EU nije nadležan
Ali, predstavnik Međunarodne organizacije za rad (ILO) Ekkehard Ernst smatra da u ovim planovima problem može predstavljati činjenica da EU nema puno pravnih temelja po kojima može utjecati na stanje nezaposlenosti. “Obrazovanje pripada u nadležnost svake pojedine zemlje članice. Tu EU ne može imati utjecaja”, smatra i analitičar Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Karl Brenke. Svejedno, EU može zemlje članice barem savjetovati šta im je činiti.
A ti savjeti temeljili bi se na pozitivnim primjerima iz prakse: U Švedskoj takav program garancije funkcioniše još od devedesetih godina. I u Austriji se zadnjih nekoliko godina primjenjuje sličan sistem. U obje ove zemlje je stopa nezaposlenosti među mladima niska. U Austriji ona iznosi nešto više od osam posto. U Španiji ili Grčkoj, u kojima takvi programi ne postoje, nezaposlena je svaka druga mlada osoba.
Južna Evropa nije srednja Evropa
Ali, južna Evropa i srednja Evropa ne mogu se tek tako uspoređivati, upozorava Karl Brenke. Na jugu mladima često nedostaje praktičnog iskustva. “Oni se uglavnom obrazuju u školi a kad obrazovanje završe, vrlo im je teško napraviti prvi korak.” Dualni sistem obrazovanja kakav postoji u srednjoj Evropi bi ovaj početak uveliko olakšao. S jedne strane mladi ljudi usvajaju teoretsko znanje, ali već su istovremeno u kontaktu s kompanijama. Tako mogu puno ranije steći iskustva u radnom svijetu. Španija je tek sad započela prilagođavati svoj sistem s onim srednjoevropskim.
Osim toga, u Austriji primjerice postoji bliska saradnja između javnog sektora i srednje velikih poduzeća. U drugim zemljama to nije slučaj. Kratkoročno bi praktična nastava mogla pomoći, ali u zemljama u kojima je privreda u krizi, ne može biti dugoročnih rješenja, smatraju stručnjaci. Svejedno, čelnici EU-a očekuju podršku za ovaj svoj plan i od zemalja s juga Evrope. Kao poticaj trebali bi poslužiti evropski socijalni fondovi, jer bi novac iz tih fondova u pojedinim državama mogao biti upotrijebljen za finansiranje programa zapošljavanja mladih.
Najavljeno je da će danas (5.12.2012.) povjerenik EU-a za socijalna pitanja Laszlo Andor javnosti predstaviti pojedinosti ovog Unijina plana.
(dw.de)