Ekstrovert ili introvert – koji ste tip ličnosti?

Podjela na ekstroverte i introverte treba prije svega da nam pomogne da bolje upoznamo sebe.


Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Nevjerovatno moćna ideja savremene psihologije je da ličnost svake individue leži duž spektra ograničenog dvjema krajnostima: ekstrovertnosti sa jedne strane, koja opisuje ljude koji energiju vuku iz odnosa sa drugim ljudima, te introvertnosti sa druge, koja opisuje ljude koji su na vrhuncu svoje snage i sposobnosti unutar tvrđave svoje samoće.

Advertisements

Rijetki su ekstremni ekstroverti/introverti, većina nas “leži” negdje na sredini spektra, a tokom različitih faza života krećemo se više ka jednom ili ka drugom polu.

Potreba za definicijom je nastala usljed potrebe savremenog čovječanstva da svemu stavi odgovarajuću etiketu, ali podjela na ekstroverte i introverte treba prije svega da nam pomogne da bolje upoznamo sebe.

Sve popularniji testovi ličnosti dostupni širokoj javnosti, na internetu, daće vam vrlo brzo odgovor kojoj grupi pripadate. A kada “ustanovite” koji ste tip i pronađete opis svoje ličnosti javljaju se pitanja na koja ćete teško naći dobar odgovor na otvorenim izvorima.

Da li smo kao ekstroverti odnosno introverti rođeni?

Da bi se dobila jasnija slika o tome iz kakvih se sirovina sastoji naš temperament, potrebno je prisetiti se emocija, događaja i ponašanja iz djetinjstva. Dr Rebecca Shiner, profesor na Colgate Univerzitetu i ko-urednik “Priručnika za temperament”, kaže da su osobine ličnosti izraz temperamenta, a najviše prostora da se ispolje dobijaju tokom prelaska individue iz djeteta u odraslu osobu. Pa tako korijeni onoga što popularno nazivamo introvertnošću i ekstrovertnošću potiču iz djetinjstva.

Dr Shiner objašnjava da pozitivna emotivnost u djetinjstvu, povećava tendencije da se dožive pozitivne emocije u adultnom dobu, da se bude dio socijalnih interakcija, da se životna energije povećava kroz socijalne odnose, a povećava i tendencije za ispoljavanjem želje za ulazak u situacije koje vode socijalnom nagrađivanju.

Sa godinama, pozitivna emotivnost se izražava i kao asertivnost, a dobro je poznato da ljudi uvijek slušaju najglasniju osobu u prostoriji. Negativna emotivnost pak, izlaže nas spektru neprijatnih emocija, od anksioznosti preko iritacije do nesigurnosti i ranjivosti, čini nas osjetljivim na prijetnje, može nas omesti u poslu i otežati opstanak u sretnom braku. Ali nas sa druge strane, negativna emotivnost čini odličnim u identifikovanju prijetnji iz okruženja.

Da li je bolje biti ekstrovert ili introvert?

Ekstrovertnost i introvertnost su biološki sistemi koje svako ima, samo u različitoj mjeri.

Ekstrovertnost je biološki sistem osjetljiv na nagrade; a introvertnost biološki sistem osjetljiv na prijetnje.

Advertisements

Prema riječima dr Shiner, čovječanstvo ne bi daleko otišlo bez oba sistema.

Morate ići za nagradama i izbjegavati opasnosti ako želite da preživite. Činjenice su da je veći broj ljudi ekstrovertan i da se danas ekstrovertnost više vrednuje od introvertnosti, ali ne treba zaboraviti da su neki od najvećih umova u historiji bili ekstremni introverti i da su u svojoj samoći došli do otkrića koja pokreću savremeno društvo.

Pored toga za ekstroverte se vrlo često vezuje činjenica da su brbljivi, površni i napadni.

Da li se nešto može promijeniti?

Postoje brojni dokazi da veliki ključni događaji u životu mijenjaju osobine ličnosti. Pored toga odrastanje, sazrijevanje i različite situacije kroz koje prolazimo pomažu nam da unaprijedimo svoje misli, osjećanja i ponašanje.

Sposobnost čovjeka da opiše svoj doživljaj stvari i sagleda sebe i druge kroz prizmu introvertnosti/ekstrovertnost može unaprijediti njegove unutrašnje osjećaje i socijalne ekspresije, a što je još bitnije zaštiti od potencijalnih psihičkih problema kao što su depresija i anksioznost.

Ono što uvijek može da se promijeni je naše ponašanje prema osobama koje su nam bliske.

Vaš ekstrovert osjetiće se odlično ako mu: dijelite komplimente u prisustvu drugih, prihvatate i ohrabrujete njegov entuzijazam ili poštujete njegovu nezavisnost.

Dok ćete bliskog introverta usrećiti ako: ga nikad ne postidite u javnosti, poštujete njegovu potrebu za privatnošću, grdite ga samo nasamo i obavijestite dovoljno vremena unaprijed o promjenama koje slijede.