DW: Studija Instituta Populari – “Mladi i nezaposleni u BiH su sami za to krivi”

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) donosi članak o bh. omladini, koja ima nerealna očekivanja, traži posao ali ne i rad i da su i sami krivi za mizeriju u kojoj žive. Štampa se osvrće i na lažne azilante sa Balkana kao i da za prave nema mjesta u EU.

15.02.2014.
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) donosi članak o bh. omladini, koja ima nerealna očekivanja, traži posao ali ne i rad i da su i sami krivi za mizeriju u kojoj žive. Štampa se osvrće i na lažne azilante sa Balkana kao i da za prave nema mjesta u EU.

Tekst bez interencije prenosimo s portala Deutsche Welle.

Kako piše Frankfurter Allgemeine Zeitung, kada na jugu ili istoku Evrope dođe do nemira, ne prođe dugo a da se oni ne obrazlože visokom stopom nezaposlenosti mladih. Ništa drugačije nije ni sa protestima u BiH. Bh. političari nisu u stanju da suzbiju nezaposlenost mladih, pisalo je ovih dana recimo u švajcarskom listu NZZ. I zaista, u BiH je, prema navodima Svjetske banke, 58% mladih između 15 i 24 godine nezaposleno. To je čak za balkanske standarde potresna brojka.

Da li je BiH država u kojoj korumpirana politička elita ne daje šansu mladim i dobro obrazovanim ljudima? Slovenka Katarina Cvikl, koja od 2012. radi za najbolji Institut za sociološka istraživanja u BiH ‘Populari’, daje drugačiji odgovor na ovo pitanje. Iz empirijski potkrijepljene analize i studije puno se može naučiti o BiH, kao naprimjer da su mnogi nezaposleni mladi Bosanci i Hercegovci sami krivi za mizeriju u kojoj žive. Studija se prije svega bavila apsolventima visokoškolskih ustanova.

Na tu ideju su došli u Institutu ‘Populari’ tražeći podmladak.

Iskustvo koje smo stekli s njima bilo je uznemirujuće, od aplikacija za posao, preko intervjua, do radnog morala, kaže Katarina Cvikli i dodaje da su mnogi potencijalni poslodavci stekli sličan utisak, tako da su došli do zaključka da o tome moraju pokrenuti javnu raspravu.

To im je i uspjelo i to sa veoma provokativnim tezama. U BiH se stalno tvrdi da je loša ekonomska situacija i nedostatak mogućnostiza posao razlog nezaposlenosti. Ali i sami mladi snose svoj dio odgovornosti. To počinje sa nerealnim očekivanjima mnogih apsolvenata. Stalno im govore da su oni elita zemlje i da posao čeka na njih. Njihovi pogledi dolaze i od njihovih profesora, koji uglavnom pripadaju staroj YU-školi.

Nerealna očekivanja

Iz godine u godinu je u BiH sve više studenata. U posljednjih 15 godina taj broj se udvostručio. U 2.000-toj ih je bilo 58.000, a sada ih je 115.000. Roditelji podupiru svoju djecu u vjerovanju da su oni previše dragocjeni da bi radili neki posao koji nije dovoljno prestižan ili koji nije u skladu sa njihovim obrazovnim profilom, kaže se u studiji Instituta ‘Populari’. Mnogi studenti ne žele ni da znaju za praksu, za pohađanje semestara na fakultetima u inostranstvu, gdje bi se uz dodatne poslove sami mogli finansirati ili daljem obrazovanju. U Velikoj Britaniji, gdje je Katarina Cvikl završila studij, studenti sami uz raznorazne posliće finansiraju barem dio troškova strašno skupog studija.

Zapravo, kod velikog broja bh. studenata ambicioznost se ispoljava u pogledu njihovih nerealnih očekivanja i to je iskustvo koje je napravio i Davor Odobašić, direktor privatnog portala za posredovanja posla firmama.

– Profesori ih čak ubjeđuju da su neki poslovi za njih sramota. A upravo početnici sa ovakvim gardom nemaju šansi da dobiju ili zadrže posao, govori Odobašić.

Jasmin Bešić, direktor Omladinskog centra ‘Kult’ stalno pita novopečene akademce kako vide svoju budućnost.

– Mnogi od njih sanjaju da sjede u kafiću i preko telefona orkestriraju svoje saradnike, kaže on. Ankete pokazuju da su posebno omiljeni poslovi u državnoj službi, u Elektroprivredi ili Telekomu.

– Mnogi mladi ljudi traže posao ali ne i da rade i nemaju interesa za rad i zalaganje, dodaje Bešić. Nije mu jasno kako neko može sa dvadeset i nešto ili 30 godina života biti zadovoljan sa platom od 1.000 KM i istim poslom i pita se: ‘Pa gdje im je ambicija?’ Ankete pokazuju i da mnogi, u potrazi za poslom, nisu spremni da napuste svoj rodni kraj. Ali da li mladi ljudi sa ovakvim gardom i stavovima mogu da krive korumpirane političareza tošto su nezaposleni?

Institut Populari je kritikovan u BiH zbogove studije. Izvještaj pripisuje krivicu mladima bez posla i amnestira političare. Osim toga, ‘Populari’ se nije zapitao zbog čega bh. fakulteti proizvode apsolvente, koji nemaju šansi da se snađu u poslovnom životu. Kritika nije neosnovana, kaže Katarina Cvikl i najavljuje narednu studiju, koja će se pozabaviti obrazovnim sistemom u BiH, zaključuje se u članku lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Treba pomoći onima kojima je potrebna zaštita

Süddeutsche Zeitung piše o sistemu azila u EU i naglašava da se ne nudi dovoljno zaštita onima koji bježe od progona i obazlaže – dvije vijesti od prošle sedmice pokazale su svu mizeriju njemačke politike prema izbjeglicama. 12 izbjeglica utopilo se u akciji grčke obalne straže u Egejima. Mnoge izbjeglice iz Sirije i Afganistana preko Sredozemlja vodenim putevima između Turske i Grčke pokušavaju da se dokopaju Evrope.

S druge strane objavljene su brojke o tražiocima azila u Njemačkoj. Većina je u januaru došla iz Srbije, na četvrtom i petom mjestu su Makedonija i BiH. Skoro nijedan potražioc azila iz ovih zemalja ne može dokazati da je politički proganjan. Jednom jedinom je priznat status izbjeglice.

Obje ove vijesti pokazuju dizbalans evropskog sistema i zakona o azilu. Ljude koji bježe od Asadovih poslušnika iz Sirije i od bombi u buradima iz Afganistana. Dakle, ljude koji su zaista proganjani zaustavljaju pred granicama EU. Istovremeno pristiže na hiljade migranata, prije svega iz balkanskih zemalja Srbije i Makedonije, koji pokušavaju preko azila da dobiju boravak. Njihovi motivi su razumljivi, najčešće pokušavaju pobjeći od bijede i siromaštva. Mnoge njemačke pokrajine tu pokazuju samilost i puštaju ih da prezime, prije nego ih vrate i nakon što im je odbijena molba za azil. Ali oni nisu politički proganjani i stoga njihove molbe za azil nemaju šanse da budu odobrene. Zapravo je riječ o mizernom bilansu njemačkog i evropskog sistema za dobijanje azila. On sve manje štiti one, kojima je zaista potrebna pomoć, prenosi Deutsche Welle pisanje Süddeutsche Zeitung-a.

(dw.de)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.