Dušan Pejin diplomirao je davne 1963. godine, a magistrirao 2016.

Dušan Pejin upisao je Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu davne 1957. godine, diplomirao je 1963. godine, a sada je magistrirao i to u svojoj 79. godini života!


Foto: Novosti.rs
Foto: Novosti.rs

Na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Dušan Pejin je u ponedjeljak, 27.06.2016. godine, u 79. godini, stekao novo akademsko zvanje.

Na katedri za stočarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu juče je magistarski rad sa temom “Ishrana krava muzara povećanim nivoima suhih rezanaca šećerne repe” uspješno odbranio Dušan Pejin. Vijest bi bila uobičajena, da novi magistar nema čak 79 godina i da nije bio najstariji kandidat za ovo akademsko zvanje u dosadašnjoj historiji cijelog Novosadskog univerziteteta! Fakultet je upisao 1957, a diplomirao je 1963. godine.

Rad je odbranio pred komisijom u kojoj je bio njegov mentor, dr Dragan Glamočić, redovni profesor, kao i profesori dr Miroslav Plavšić i dr Goran Grubić, koji su istakli kako bi čika Dušan, po energiji koju ulaže u rad i posvećenosti, mogao da bude uzor mlađim kolegama.

Foto: Novosti.rs
Foto: Novosti.rs

A čika Dušan, dok sa ponosom pokazuje čak četiri indeksa Poljoprivrednog fakulteta, sa osnovnih, postdiplomskih, master i magistarskih studija, objašnjava za “Novosti” da je vrlo lako odlučio da ponovo sjedne u školsku klupu sa kolegama koji bi mogli da mu budu unuci, i da radi magistarski rad kod mentora koji je rođen 11 godina poslije njegovog upisa na fakultet!

– Postiplomske studije sam upisao još 1978. godine, i brzo sam položio sve ispite, priča ovaj vremešni student, koji je, još od kad je, 1957. upisao fakultet, shvatio da, da bi dobio desetku, mora da nauči “za dvadeset”.

– Ubrzo sam uradio i neophodna istraživanja, ali onda sam zastao. Bavio sam se projektovanjem poljoprivrednih objekata, farmi, kao i njihovom zaštitom, deratizacijom, dezinsekcijom i dezinfekcijom. Baš ovo posljednje, pošto sam vodio privatnu firmu, presudilo je tome da se vratim nauci. Rekli su mi, nadležni da zbog tog segmenta rada moram da zaposlim inženjera zaštite bilja. E, tada sam odlučio da upišem master studije iz te oblasti. I riješio sam ih 2012. godine. Trebalo mi je 500 dana, i 50 kila čokolade sa lješnjacima. Tada su na red stigle i magistarske studije. Potražio sam profesora Glamočića, slušao neka njegova predavanja i rezultat nije izostao.

Magistarski rad čika Dušan je napisao na 122 strane A4 formata, a istraživanje koje stoji iza tog rada, kako objašnjava prof. Glamočić, iako je iz 1978. godine, i dalje ne gubi na akutelnosti.

– Teško da bi sada moglo da se uradi tako temeljito istraživanje, sa dovoljnim brojem goveda u jednoj kontrolnoj i tri testirane grupe, kaže Glamočić.

– Naravno, sama upotreba repinog rezanca je jako važna, kada je cijena kukuruza visoka, jer ova hrana, praktično, može da zamijeni kukuruz. To je moj kolega Pejin uspješno dokazao.

Na ovakve lijepe riječi, čika Dušan se samo smješka, ali, i otkriva kako ne planira da tu stane.

– Imam već spremna još tri plana, a i četvrti se sprema, kaže novopečeni magistar. Nije, međutim, želio da kaže da li da očekujemo i doktorsku disertaciju…

Foto: Novosti.rs
Foto: Novosti.rs

Devetka postala desetka

– Kada smo proslavljali četrdeset godina Poljoprivrednog fakulteta, susreo sam se sa profesorom, kojeg nisam mogao da prepoznam. On je, u šali, prokomentarisao kako li tek pamtim gradivo, kad ni profesora nisam upamtio. Tražio sam da mi postavi pitanje, i kada sam, kao iz topa, odgovorio, upitao je koju mi je ocjenu dao na ispitu. Kada sam rekao da sam dobio devetku, tražio mi je indeks, da je prepravi u desetku, prisjeća se čika Dušan.

(Novosti.rs)