Društvo bez šansi: Koliko novca BiH izdvaja za nauku?

Pogledajte koliko novca po glavi stanovnika izdvaja BiH za nauku, istraživanje i razvoj, a koliko zemlje iz regiona.


Foto: Buka
Foto: Buka

BiH je na dnu po ulaganju u nauku, istraživanje i razvoj. Manje od nas izdvaja samo Albanija. Srbija izdvaja 65 $, Hrvatska 134 $, Slovenija 577 $, a BiH tek 15 $ po glavi stanovnika.

Stoga i ne čudi, kaže ekonomista Faruk Hadžić, što kao krajnji rezultat u Bosni i Hercegovini imamo zanemarljiv broj priznatih patenata. A prije par godina, dodaje, nije bilo tako. Poređenja radi u 2019. godini Kina je imala 452.804 priznatih patenta, Njemačka 18.255, Japan 179.910, Ruanda 75, a BiH samo 6!

 – Nije da nemamo resursa, a tu mislim na prikupljene poreze, koji bi se ili trebali usmjeriti u većoj mjeri u istraživanje i razvoj, ili omogućiti poreske olakšice. Godišnje se prikupi minimalno 13 milijardi KM raznih poreza i doprinosa na svim nivoima. I onda se pitamo zbog čega građani žele ići u razvijene zemlje EU? Jednim dijelom i zbog uređenog i razvijenog sistema u kojem je moguće ostvariti ekonomski napredak, zaključuje Hadžić, piše Buka.com.

Zvanične institucije, nažalost nikako da shvate da moćne i jake zemlje, ni u najvećim krizama, nisu smanjivala izdvajanja za nauku.

A Bosna i Hercegovina svake godine izdvaja sve manje, dok rezultati koje pojedinci ostvaruju mogu zahvaliti isključivo svom ličnom angažmanu i ambiciji da se dokaže u svijetu.

Samo 1990. godine u BiH se za nauku izdvajalo više od 1% bruto društvenog proizvoda, ili više od 170 miliona KM, po tadašnjim cijenama.

Zahvaljujući takvim materijalnim uslovima, izgrađena je solidna kadrovska i naučnoistraživačka infrastruktura, a pojedini instituti bili su na takvom nivou da su na međunarodnom tržištu prodavali vlastite licence i tehnologije.

Sa izbijanjem rata, brojne naučnoistraživačke organizacije su ugašene, dok one u privrednim preduzećima vremenom nestaju – Energoinvest, Čajavec, Jelšingrad, FAMOS, Soko, INCEL…

Sektor istraživanja i razvoja je nakon toga izuzet od bilo kakve obnove, rijetko ko ga i spominje, a ulaganja su rapidno smanjena ispod 0,1% BDP, (ispod 30 miliona KM), a i ta brojka je nepotpuna, jer ne postoje jedinstveni podaci o naučnim istraživanjima u Bosni i Hercegovini.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!