Devet vrsta inteligencije – čime se bavite i da li razvijate svoju “dominantnu” inteligenciju?

Recimo da se odvažite i odgovorite na pitanja iz nekog testa inteligencije i on vam kaže koliko ste "pametni". Pitanje je: Pametni za šta? Da istražujete nove oblasti, projektujete kuću, napravite remek-djelo ili organizujete zahtjevan poslovni skup?

04.02.2014.
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Recimo da se odvažite i odgovorite na pitanja iz nekog testa inteligencije i on vam kaže koliko ste “pametni”. Pitanje je: Pametni za šta? Da istražujete nove oblasti, projektujete kuću, napravite remek-djelo ili organizujete zahtjevan poslovni skup?

Još od ’83 psihološkom svijetu je ponuđena teorija da svaki čovjek nema samo jednu vrstu inteligencije, već ih može imati više, čak devet. Njen tvorac je dr. Howard Gardner, profesor sa Harvarda, piše magazin Bizlife.rs.

Po ovoj teoriji ne može se na samo jedan način konstatovati da li je neko pametan ili nije, već svako u sebi nosi niz različitih sposobnosti koje je Gardner svrstao u devet oblasti (inteligencija). Dobra vijest, po dr. Gardneru, je da inteligencija nije “fiksna”, dakle, razvija se. Loša vijest je da ljudski mozak ima razvojne faze u kojima se određene vrste inteligencije lakše i brže razvijaju (npr. muzička, prostorna i lingvistička od 3-6 godine, kinestetička od 3-70 godine).

Ovo je devet inteligencija ili kategorija po dr. Gardneru:

  • Lingvistička (naglašen interes prema riječima i jeziku; pismeno i usmeno izražavanje; objašnjavanje ideja jezikom; razumijevanje povezanosti između komunikacije i namjere)
  • Logičko-matematička (otkrivanje obrazaca, naučno razmišljanje i dedukcija, analiza problema, izvođenje matematičkih operacija, razumijevanje odnosa između uzroka i posljedice)
  • Muzička (muzičke sposobnosti, svjesnost i uživanje u primjeni zvukova, prepoznavanje tonaliteta i ritmičkih obrazaca, razumijevanje odnosa između zvuka i osjećaja)
  • Tjelesno-kinestetička (koordinacija tjelesnih pokreta, izražavanje sebe i svojih sposobnosti koristeći tijelo, fizička spretnost i okretnost, kooordinacija oko i tijelo, lako učenje fizičkih vještina)
  • Prostorna (učenje i razmišljanje u slikama, bolje pamćenje lica nego imena, slikovita mašta i ekspresija, razumijevanje odnosa između slike i njenog značenja i između prostora i efekta)
  • Interpersonalna (opažanje osjećaja kod drugih ljudi, sposobnost da se uspostavi komunikacija sa drugima, tumačenje ponašanja i komunikacije, razumijevanje odnosa između ljudi i stanja u kojima se nalaze)
  • Intrapersonalna (samosvjesnost, samorazumijevanje, razumijevanje sopstvenih potreba i mogućnosti, introspekcija)
  • Prirodnjačka (osobe primjećuju prirodu gdje god da su, pamte detalje mjesta na kojima su bili, vole biljke i životinje i lako ih prepoznaju, vode računa o prirodnoj okolini, uživaju u pješačenju ili kampovanju, sposobnost razumijevanja različitih situacija i snalaze se u njima)
  • Duhovna (osjetljivost i interesovanje za dublja pitanja o ljudskoj egzistenciji, značenju života, ’ko smo mi’, ’kako smo nastali’, ’zašto umiremo’, osjetljivost za pitanja o vjeri, bogu i drugim filozofskim pitanjima).

Interesantno je da po dr Gardneru svako ima ovih devet inteligencija samo što su zastupljene u različitoj mjeri. Možda imate razvijeniju lingvističku inteligenciju, ali niste pisac. Ili, možda vam je razvijenija tjelesno-kinestetička i možda možete da postanete najbolji košarkaš svijeta, ali niste spremni za naporan rad, svakodnevne treninge ili timski rad. Ako ste natprosječno inteligentni za muziku, ne mora da znači i da ste ’muzički’ uspješni. Za uspjeh nije dovoljno imati samo visok specifični IQ. Traži se i mnogo rada.

Ovo su tipične profesije ljudi koji imaju razvijeniju neku od devet inteligencija. Možda i po vrsti posla kojim se bavite možete da procijenite koja je vaša ’dominantna’, a možda ste i nemarni prema svojim sposobnostima, pa ih ne razvijate.

  • Lingvistička: pisci, advokati, predavači, izdavači, profesori književnosti, pjesnici, urednici, lingvisti, prevodioci, PR menadžeri, rad u medijima.
  • Logičko-matematička: naučnici, inženjeri, informatičari, ekonomisti, istraživači, analitičari, bankari, trgovci, pregovarači, posrednici, direktori.
  • Muzička: muzičari, pjevači, kompozitori, DJ-evi, muzički producenti, inženjeri zvuka, zabavljači, organizatori zabava.
  • Tjelesno-kinestetička: plesači, glumci, sportisti, vojnici, vatrogasci, zanatlije, baštovani, kuhari, avanturiste.
  • Prostorna: umjetnici, dizajneri, animatori, arhitekte, fotografi, vajari, inženjeri, stručnjaci za ljepotu i kozmetiku, pronalazači.
  • Interpersonalna: terapeuti, stručnjaci za ljudske resurse, medijatori, lideri, savjetnici, političari, edukatori, predavači, nastavnici, ljekari, organizatori, stručnjaci za reklamiranje i oglašavanje, treneri.
  • Intrapersonalna: svako ko je samosvjestan, ko se bavi mijenjanjem sopstvenih misli i ubjeđenja, ko je sklon introspekciji, ko se trudi da razumije odnos individue sa spoljašnjim svijetom.

(Bizlife.rs)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.