Grenland je najveći otok na svijetu i dom za oko 56.000 ljudi. Ali također je dom nečeg drugog; velikog ledenog tijela. Stoljećima su znanstvenici bili fascinirani onim što se nalazi ispod leda na Grenlandu, ali s prosječnom debljinom od preko 1,5 km, njegove tajne ostale su misterij.
Ali zahvaljujući globalnom zatopljenju, borba za grenlandskim blagom već je počela.
Veliki dio Grenlanda je zapravo ispod razine mora
Iako je Grenland na istoj geografskoj širini kao i neki od najhladnijih gradova na svijetu, temperature na njegovom južnom dijelu su zapravo relativno blage, čak i zimi.
Sve to zahvaljujući Golfskoj struji, prirodnim strujama koje šalju toplije temperature prema Europi. Ali Golfska struja osjetljiva je na klimatske promjene, a za krhki ekosustav poput Grenlanda to može značiti probleme.
Ali zanimljiva je unutrašnjost Grenlanda. Okružen planinama sa svih strana i prekriven ledom koji se komprimirao milionima godina, njegova najniža tačka je, zapravo, 1000 metara ispod razine mora!
Koristeći termoviziju, naučnici su otkrili da ovo područje krije najduži kanjon na svijetu, koji se proteže više od 750 KM po krajoliku.
Vjerovatno je to bio drevni kanjon stvoren, ne ledom, već masivnom vodenom masom, možda najvećom rijekom koju je svijet ikada vidio. A postoji vjerovatnoća da je ova rijeka i danas prisutna. Prema znanstvenicima s Instituta za znanost o niskim temperaturama Sveučilišta Hokkaido:
– Rezultati su u skladu s dugom subglacijalnom rijekom, ali ostaje znatna neizvjesnost. Na primjer, ne znamo koliko je vode, ako uopće ima, dostupne da teče dolinom i izlazi li doista u fjordu Petermann ili se ponovno smrzava ili usput bježi iz doline, kaže Chambers.
Iako ne znamo koja količina vode teče kroz ovu subglacijalnu rijeku, kontinuirano topljenje ledene ploče moglo bi donijeti katastrofu svjetskim obalama.
Ali ako je rijeka jednom tekla površinom Grenlanda, znači li to da je otok zaista bio zelen?
Nekada zelene šume Grenlanda mogle bi se vratiti
Ledene jezgre izbušene 1960-ih godina pokazale su da je u posljednjih milion godina Grenland bio dom obilja zelenila. Pronađene su fosilizirane biljke i grančice, što ukazuje da je Grenland u jednom trenutku bio topao i bez leda.
Danas postoji samo 15 km šumskog džepa na krajnjem jugu Grenlanda. Poznata kao dolina Qinngua, to je jedina prava šuma na Grenlandu. Prirodni ekosistem koji ima stabla visoka čak 8 m. Nigdje drugdje na otoku nema ovakvog zelenila.
Ali u ne tako dalekoj budućnosti, šuma bi se mogla proširiti i na kraju obuhvatiti cijeli otok. Iako bi to moglo donijeti olakšanje Grenlanđanima, to neće biti tako dobra vijest za sve ostale.
U ljeto 2019. Grenland je izgubio 530 milijardi tona leda, što je izravno dovelo do porasta globalnog nivoa mora od 1,5 mm. Ako se ta stopa nastavi, mogli bismo očekivati porast globalnog nivoa mora za 30 cm u samo nekoliko desetljeća.
– Ovo nije problem za 20 generacija. Ovo je hitan problem za sljedećih 50 godina. Grenland se može činiti daleko, ali može se brzo otopiti, izlijevajući dovoljno u oceane da će Split, Zadar, Rijeka – odaberite svoj grad – otići pod vodu.
Ali nije sve crno. Kako Grenland gubi led, operacije bušenja i rudarenja mogle bi otkriti njegove druge skrivene tajne, a te tajne vrijedi iskopati.
Bogati prirodni resursi Grenlanda
Da je Grenland nekada bio dom milionima stabala, to bi značilo ogromne količine zaključanog ugljika. Ugljik koji je danas nevjerovatno vrijedan.
Procjenjuje se da samo zapadna obala Grenlanda sadrži oko 18 milijardi barela nafte, prema nedavnoj studiji Geološkog zavoda Danske i Grenlanda. Geološki institut SAD-a prethodno je procijenio da bi na istoku mogla biti dvostruko veća količina sirove nafte i prirodnog plina.’
Ako je to tačno, Grenland bi imao nafte koliko i Irak.
Ali nije samo nafta ono što čini Grenland dragocjenim; to su i minerali rijetkih zemalja. Resursi za pogonske tehnologije poput vjetroturbina i električnih automobila. A vlade ih gladno posmatraju.
Zemlje poput Kine, Australije i Ujedinjenog Kraljevstva već imaju rudarske operacije i žele se dalje širiti.
U gradu Narsaqu, koji ima 1700 stanovnika, mogu se pronaći značajne količine urana, titana i drugih dragocjenih resursa. Mještani su u borbi između zaštite svog osjetljivog okoliša i odricanja od resursa u odnosu na potencijalnu korist od priliva radnih mjesta.
To je bitka koja će postajati sve teža kako vrijeme prolazi.
Od prvih istraživača koji su mapirali golemu ledenu ploču do naučnika koji su provodili istraživanja na sjevernim krajevima zemlje, Grenland je uvijek ostao tajanstven.
Kako globalno zatopljenje topi ledene kape, iza sebe će ostaviti krajolik koji oduzima dah. Krajolik koji je ostao netaknut milionima godina.
Posljedice za svijet bit će katastrofalne, ali za Grenlanđane i nevjerovatno isplative, prenosi zona-zanimljivosti.com.