Da li će BiH ostati bez ovih zanimanja: Studenti najmanje zainteresovani za ove fakultete…

Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu niko nije upisao filozofiju, matematiku i fiziku, dok je srpski jezik od 35 planiranih studenata upisao tek jedan.

Na Univerzitetu u Sarajevu, na pojedinim studijskim programima, takođe znatno manje upisanih nego prethodnih godina, bosanski jezik upisalo je oko 20 studenata, dok, na primjer, nastavničko usmjerenje za biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu nije upisao niti jedan student.

Prvi upisni rok na pomenutim fakultetima upalio je alarme.

– Do sada to zbilja nije zabilježeno, govori Milanka Babić, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu o činjenici da da će srpski jezik ove godine predavati samo jednom studentu.

Iako ističe nadu da će se situacija promijeniti u naredna dva upisna roka, Babić pojašnjava da se već godinama unazad bilježi trend pada interesovanja studenata za usmjerenja poput filozofskog fakulteta.

Razlozi za to su brojni, analizira Babić u programu N1, no jedan dominira u glavama studenata “vi kad odaberete zanimanje u prosvjeti – vi se ustvari osuđujete na doživotno siromaštvo.”

Razočarana situacijom jeste, no Babić ne gleda nužno sa obeshrabrenjem na rad sa jednim upisanim na srpski jezik.

– Radit ćemo sa jednim studentom kao da ih je pedeset, može mu biti jako interesantno, poručuje.

Situacija sa jednim upisanim studentom na usmjerenje, poput spomenute, na Univerzitetu u Sarajevu se desila na odsjeku za perzijski jezik.

– Sve je to u nemogućnosti da se zaposle, slaže se sa kolegicom Babić rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj.

– Svršeni studenti iz polja humanističkih nauka se teže zapošljavaju, mi sve više živimo u društvu tehnologije. Država mora intervenirati ukoliko želi da nacionalne programe zadrži živim. U nacionalnim grupama predmeta nikada nije bilo puno studenata, ali sada ih nema nikako! Pored toga što se niko nije prijavio da studira ruski jezik, indikativno je i to da se niko nije prijavio na usmjerenje za nastavnički smjer za biologiju na PMF-u, gdje je ranije bivalo 10-15 studenata. UNSA je generalno na prvom roku zadovoljio svega blizu 50 posto onoga koliko nam je upisnom kvotom odobreno, pojašnjava rektor.

Stoga, smatra Škriljelj, rješenje se mora tražiti u privlačenju stranih studenata, a naročito onih iz Bosni i Hercegovini jako udaljenih zemalja. Stoga, apeluje na osnivanje fonda u BiH iz kojeg bi se vršilo stipendiranje takvih studenata.

Osim studenata iz zemalja regije, na UNSA se ove godine u prvom roku prijavilo svega devet stranih studenata.

No, nije ni svaki studij jezika isti. U jednom su studenti pronašli naročito zanimanje, a profesorica Babić pojašnjava i zašto.

– Primjer kineskog jezika na našem fakultetu je odličan primjer šta da radi zemlja koja hoće da učini nešto na promociji svoje kulture i jezika u prostoru koji je jako daleko od nje. Oni su uložili jako puno sredstava da taj program uspije i ponudili su studentima varijante odlazaka tamo koje se finansiraju putem programa kineske vlade. Za četiri godine studiranja, studenti mogu skoro svake godine tamo ići i boraviti po nekoliko sedmica. Kina je egzotična, mlade privlači promjena sredine – i eto uspjeli su da na Palama svake godine imaju od 30 do 40 studenata koji upisuju kineski, pojašnjava Babić.

No, mimo ovoga primjeri, usmjerenja za druge jezike, kao i generalno filozofski fakulteti ostaju zanemareni, na šta upozorava i Škriljelj, podcrtavajući da je upravo filozofski fakultet kolijevka iz koje su ponikli mnogi fakulteti.

– Ako njega, koji je univerzitet u malom, zapustimo, onda slobodno možemo kazati da je korijen univerziteta ubijen. Filozofski fakultet je temelj društva, temelj države, naglasio je Škriljelj.

No, nisu samo zanemarenost od sistema, nedostatak ulaganja i promocije razlozi zbog kojih se mladi u BiH ne odlučuju na nastavnička zanimanja.

– Danas djeci profesori više nisu uzori – zato neće ni da studiraju nastavnička zanimanja. Ključni razlog je standard po kojem žive ti ljudi, govori Škriljelj ponovo podsjećajući na primanja prosvjetnih radnika.

Rektor univerziteta u Sarajevu određeni dio krivice vidi i u profesorima.

– Ne sjećam se kad sam profeosre sa katedre za BHS vidio da govore o značaju jezika, češće ih slušam kako komentarišu političku situaciju, predstavljajući se kao politički analitičari. Ponekad i rukovodstva fakulteta marginaliziraju neke studijske programe. Vjerujem u uspjeh obrazovanja ako se profesori posvete pod broj jedan – svojoj profesiji, naglasio je Škriljelj.

Osim na to, sagovornici N1 apelovali su i na izdvajanje za stipendiranje studenata na nacionalnim usmjerenjima, podsjećajući na odluku Vlada Kantona Sarajevo da svi studenti koji upišu PMF i ETF na usmjerenju za informatiku biti na budžetu, a što je rezultiralo uspjehom s obzirom da su programi popunjeni.