CIN: Imena kandidata za državnu službu uklonjena sa web stranice ADS-a

Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine (ADS BiH) je sa svoje web stranice uklonila podatke o kandidatima koji su se javljali na natječaj za posao u državnoj službi, te podatke o državnim službenicima koji su polaznici obuke i stručnog usavršavanja koje provodi ova institucija.


anonimni kandidati

Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine (ADS BiH) je sa svoje web stranice uklonila podatke o kandidatima koji su se javljali na natječaj za posao u državnoj službi, te podatke o državnim službenicima koji su polaznici obuke i stručnog usavršavanja koje provodi ova institucija.  

Advertisements

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo 

anonimni kandidatiOdluka o tome je donesena na traženje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, uz obrazloženje da takva praksa nije u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

U rješenju donesenom prije šest dana je navedeno da javno objavljivanje imena može naštetiti kandidatima. Zaposleni kandidati se mogu naći u nezavidnom položaju kod aktualnih poslodavaca, koji na jednostavan način mogu pratiti svoje zaposlenike, u smislu traženja novog zaposlenja. „U tim slučajevima građani često odustaju od prijave na konkurs, jer žele izbjeći neugodne situacije“, stoji u rješenju. U ovom dokumentu je napisano i da „informacija o broju osvojenih bodova kandidate može dovesti u neugodnu situaciju od strane bilo koga ko pristupi predmetnoj internet stranici i vidi podatke“.

U razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Petar Kovačević kaže da ovo neće ugroziti primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama BiH (ZOSPI) i da se podaci o državnim službenicima mogu dobiti na zahtjev zainteresirane stranke. On napominje da se na kandidate mora gledati odvojeno u odnosu na državne službenike. „Oni nisu državni službenici. Oni su potencijalni kandidati i zbog toga mogu imati potencijalnih posljedica kod poslodavaca“, kaže Kovačević. Objasnio je da imena postavljenih državnih službenika moraju biti dostupna za javnost u slučaju takvih zahtjeva. Kaže da trenutno objavljivanje imena kandidata samo stvara privid transparentnosti, budući da nema javne objave o tome ko je dobio posao na konkursu, ko su osobe koje se nalaze na listi eksperata angažovanih u konkursnim komisijama te koji su koeficijenti za plaće.

Kovačević kaže da je direktoru ADS-a Nevenu Akšamiji sugerirao da se ide sa tim javnim objavama, ali da se tome protivi Vijeće ministara BiH. Odobrili su samo objavljivanje imena rukovodećih kadrova, ali da se ni to ne primjenjuje u potpunosti.

Advertisements

Neven Akšamija, direktor ADS-a, za CIN kaže da trenutno ne mogu objavljivati imena državnih službenika, ali da mogu imena rukovodećih službenika. „Znači, ide izmjena Odluke o javnom i stručnom ispitu, gdje se objavljivanje postavljanja nerukovodećih državnih službenika utvrđuje kao obaveza i daje se nama obaveza da objavljujemo jednom mjesečno pregled izvršenih postavljenja: ime, prezime, radno mjesto, instituciju“, kaže Akšamija.

Kako su pojasnili CIN-ovi sugovornici, nakon završene konkursne procedure kandidati sa natječaja za državnu službu će imati pravo doznati ko je dobio posao, kako bi eventualno mogli ostvariti pravo žalbe. Kandidati će sve podatke dobiti preko e-mail adrese koju naznače u prijavi za posao, preko sms-a i preko linka mojKonkurs.ads.gov.ba.

Oni koji se prijavljuju na taj način, morat će ostaviti i svoj matični broj. Direktor ADS-a kaže da su za to dobili odobrenje Agencije za zaštitu ličnih podataka. „Javni organ može upravljati podacima i može ih prikupljati i evidentirati, ako to proizlazi iz zakona i ako je odobreno od strane Agencije za zaštitu ličnih podataka, ali moramo da prekinemo sa objavom na web stranici“, kaže Akšamija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je došao do podataka da mnoge od državnih institucija smatraju da su imena državnih službenika tajna. U istraživanju CIN-a o zapošljavanju državnih službenika, o kojem smo nedavno pisali, od 54 institucije od kojih su traženi podaci o državnim službenicima i njihovom angažmanu u državnoj službi, tek 33 institucije su dostavile podatke. Ostale su poslale djelimične odgovore ili nisu odgovorile uopće. CIN je tužio neke od ovih institucija, a Sud BiH je u slučaju protiv ADS-a presudio u korist CIN-a.

 (CIN.ba)