Novo istraživanje pokazalo je da je više od 90 posto diplomaca društveno-humanističkih nauka zadovoljno svojim životima, uprkos svim okolnostima.
Članaka o tome da su “društvenjaci” siromašni i nesretni, u medijima i javnom prostoru ne manjka. Ali čini se da je istina upravo suprotna, piše Inside Higher Ed.
Prema Gallupovoj anketi iz 2019. godine, citiranoj u novom izvještaju projekta Humanities Indicators Američke akademije za nauku i umjetnost, 90% mladih s diplomom društveno-humanističkog studija zadovoljno je svojim životima, što je otprilike jednak postotak kao među diplomcima drugih područja.
U izvještaju pokušavaju obuhvatiti što je više podataka moguće kako bi otkrili zašto je tome tako.
– Podaci otkrivaju da su diplomci društveno-humanističkih nauka slični mladima s diplomom općenito. Ipak, manje su skloni, za razliku od recimo diplomaca biznisa ili zdravstvenih/medicinskih struka, platu poimati kao ‘veoma važnu’, stoji u izvještaju.
Nadalje, iako rjeđe od studenata obrazovanja ili zdravstvene/medicinske struke smatraju da je bitno dati svoj obol društvu, češće nego diplomci biznisa i ekonomije ovo doista i cijene.
Stereotip konobara pada u vodu
Jedan od bitnih faktora, navodi se u izvještaju, jest i taj da diplomci društveno-humanističkih znanosti rade u širokom spektru poslova, protivno stereotipu društvenjaka kao “konobara”. Kako su podaci pokazali, ovi stručnjaci rade u menadžmentu, prodaji, biznisu i tehnologiji, a ne samo u očekivanim poljima obrazovanja i umjetnosti.
Što se plata tiče, one su prosječno manje od plata onih koji su studirali studije drugačije prirode.
– Prosječna godišnja plata zaposlenika s društveno-humanističkom diplomom u 2018. godini iznosila je 58 hiljada dolara, što je nešto niže od općenite prosječne plate svih diplomaca (63 hiljada dolara), ali je slična onoj koju zarađuju diplomci bihevioralnih nauka, a čak znatno viša od one koju zarađuju prvostupnici odgoja i obrazovanja (46 hiljada dolara), navodi se u izvještaju.
Iako su primanja društveno-humanističkih stručnjaka niža od plaća inženjera, diplomaca biznisa i nekih prirodnih nauka, ipak su viša od onih koja sjedaju na račune radnika koji nemaju bakalaureat ili onih koji imaju samo srednjoškolsko obrazovanje (oko 38 hiljada dolara).
Dovoljno za sve potrebe
Neki od diplomaca “društvenjaka” smatraju da bi mogli zarađivati i više, ali ovo je samo maleni dio ispitanika.
– Uz iznimku inženjera na jednoj, najplaćenijoj strani i umjetnosti na drugoj, od 46 do 55 posto diplomaca u svakom polju složilo se da zarađuju ‘dovoljno za sve što im treba’, stoji u izvještaju.
Robert B. Townsend, suvoditelj projekta Humanities Indicators, kaže da su svi podaci u izvještaju sakupljeni tokom 2018. i 2019. godine, prije pandemije.
– No, i prijašnje praćenje ovakve vrste podataka za humaniste – posebno tokom Velike recesije – ne daje mnogo razloga da pretpostavimo da će se ovi podaci bitno mijenjati, smatra.