Korupcija u BiH nagriza skoro sve pore društva, a prema mnogim ispitivanjima i stručnim analizama, jedan od najzastupljenijih oblika korupcije je u oblasti zapošljavanja.


Korupcija u BiH nagriza skoro sve pore društva, a prema mnogim ispitivanjima i stručnim analizama, jedan od najzastupljenijih oblika korupcije je u oblasti zapošljavanja.

Prema istraživanju koje je prije nekoliko mjeseci proveo UN, preko sedamdeset odsto mladih izdržavaju roditelji, a kao glavni uzrok ovakvog stanja u društvu navode nemogućnost pronalaženja posla i stvaranja uslova za ekonomsku samostalnost. Podaci ovog istraživanja govore da 95 odsto mladih tvrdi da su korupcija i mito nešto što je konstantno prisutno u našem društvu, zbog čega je ova populacija onemogućena da uspostavi radni odnos.  Veliki broj mladih u BiH, čak njih 25,7 odsto, uopšte ne traži posao, a kao osnovni razlog navode podmićivanje prilikom zaposlenja, piše portal “BUKA“.

U društvu u kojem živimo, uvriježeno je mišljenje da je nemoguće zaposliti se bez veze, koruptivnih radnji i mita. Obrazovanje, kompetencije, stručnost i znanje često se podređuju kategorijama “ko koga zna” i “ko ima novca da plati svoje radno mjesto”. Da je država najbolji poslodavac u Bosni i Hercegovini to je svima jasno. Redovna plata, sigurnost i poštivanje radničkih prava čine da se za svaki oglas za posao u državnoj službi javi veliki broj kandidata.

Međutim, konkurencija često nije stvarna, već je paravan kojim se prikriva činjenica da je pozicija popunjena. Javna je tajna da su pri zapošljavanju novih službenika prisutni nepotizam, korupcija ili politička podobnost.

Prema prijavama koje Transparency International BiH dobija, korupcija pri zapošljavanju jedan je od najčešćih oblika korupcije sa kojim se građani najčešće susreću, i to u svim oblastima počevši od državne uprave na svim nivoima, obrazovanja, zdravstva, ali i privatnog sektora.

Ivana Korajlić, portparolka organizacije Transparency International BiH, kazala je da ova organizacija svake godine dobija sve više prijava koje se odnose upravo na nepravilnosti u zapošljavanju, pri čemu im se javljaju građani koji su oštećeni na konkursima, bez obzira što su zadovoljili sve uslove, dok s druge strane zaposlenje dobiju nekompetentni kadrovi. Prema njenim riječima, najgore od svega je što se u velikom broju slučajeva namješteni konkursi unaprijed pokriju “papirima”.

Korajlićeva kaže da ona govori na osnovu prijava pristiglih u Centar za pružanje pravne pomoći TI BiH, ali da je dovoljno i da poslušamo ispovijesti ljudi iz bliskog okruženja o nemogućnosti zaposlenja bez jakih veza, zatim o uslovljavanju kandidata da moraju postati članovi vladajućih stranaka, pa čak i o tarifama od 10.000 KM za zaposlenje ili odricanje od godišnje plate, da bi nam bilo jasno da su ovakve pojave sveprisutne.

– Najveći broj prijava  se odnosi na neregularnosti u procesu zapošljavanja u državnoj upravi i obrazovanju. Kada je riječ o državnoj upravi, najčešće se odnose na neregularno sprovedene konkurse za prijem državnih službenika na svim nivoima vlasti, ali i prijem zaposlenih u javna preduzeća i javne ustanove. Takođe, imamo nekoliko prijava vezanih za neregularno sproveden postupak imenovanja na javne funkcije, gdje se takođe veoma otvoreno krše procedure, pa čak preko noći mijenjaju propisi kako bi neko mogao biti imenovan na javnu funkciju, rekla je Korajlićeva za “BUKU”.

Ona je objasnila da se u oblasti obrazovanja većina prijava odnosi na zapošljavanje nastavnog kadra u visokom obrazovanju, kao i na nejasne kriterijume i pravila za izbor nastavnog kadra na visokoškolskim ustanovama. Naime, zakonima su propisani samo minimalni uslovi koje kandidati treba da ispunjavaju, što daje pokriće raznim komisijama za izbor da se opredjeljuju za kandidate koji ispunjavaju minimum uslova, u odnosu na kandidate sa boljim prosjekom, referencama i slično.

– Ono što je zanimljivo je da više nije dovoljno imati vezu, već ona mora biti na visokom nivou da biste bili sigurni da ćete dobiti zaposlenje – i iznad veze ima veza. Druga stvar, kod nas je postao prestiž raditi u javnoj upravi, jer privatnog sektora gotovo i da nemamo, pa ovo postaje jedini siguran posao sa redovnom platom, zbog čega najviše ljudi upravo želi tu da se zaposli. A kada uzmemo i procenat nezaposlenosti u obzir, dođemo do toga da bez obzira na toliku administraciju, imamo veću potražnju nego ponudu, zbog čega su ljudi spremni na sve kako bi dobili zaposlenje i prehranili porodicu, a to se iskorištava, kaže Korajlićeva i dodaje da svaka promjena vlasti ili čak promjena čelne osobe u određenoj instituciji povlači za sobom kompletnu promjenu kadra, jer svako dovodi “svoje ljude” i dok svi pozapošljavaju svoju rodbinu i prijatelje, za one koji žele na ispravan način doći do zaposlenja ne ostaje ništa.

– Zbog toga ljudi na kraju i odustaju od ‘regularnog’ puta i počinju i sami tražiti poznanstva i veze. Suvišno je i govoriti o posljedicama koje korupcija pri zapošljavanju ima po sposobnost i efikasnost kadra, a samim tim i efikasnost i efektivnost institucija kada ljudski resursi nisu birani na osnovu znanja i sposobnosti, već rođačkih, prijateljskih i stranačkih veza, kaže Korajlićeva.

Mersiha Mima Mehić, direktorka agencije Posao.ba, kazala je da je portal koji vodi u nekoliko proteklih godina radio više istraživanja na temu korupcije u zapošljavanju i svaki put bi rezultati ukazali na porast u traženju i davanju mita u zamjenu za zapošljavanje.

– Čak 49,6 odsto ispitanika u 2011. godini je izjavilo da je spremno na davanje mita u zamjenu za zaposlenje, što je povećanje za 4,4 odsto u odnosu na 2008. godinu, te 6,4 odsto u odnosu na 2007. godinu. Takođe, polovina ispitanika tvrdi da su bili u situaciji da im poslodavac traži mito za zaposlenje, ali samo 17 odsto je odgovorilo da su pristali na davanje mita, kazala je Mehićeva za “BUKU”.

Objasnila je da njihova istraživanja pokazuju da tražioci posla smatraju da je korupcija u zapošljavanju najviše prisutna u državnoj službi i upravi (32,6 odsto), zdravstvu (21,3 odsto) i obrazovanju (16,3%). Ipak, vodeći se informacijama koje njihova Agencija dobija na razgovoru za posao, poslotražioci generalno smatraju da ne postoji transparentnost u procesu zapošljavanja i da poslodavci ne pružaju dovoljno povratnih informacija o tom procesu.

Prema podacima istraživanja koje je sproveo portal Posao.ba, 62,4 odsto ispitanika je navelo da je prema njihovim saznanjima iznos mita za zaposlenje viši od 5000 KM.

– Oko 22 odsto ispitanika tvrdi da se za mito izdvaja od 3000 do 5000 KM, a 8 odsto da zaposlenje ‘košta’ od 1000 do 3000 KM. Najmanji broj ispitanika, njih 7,7 odsto, odgovorilo je da prema njihovim saznanjima mito iznosi od 500 do 1000 KM, rekla je Mehićeva.

Rusmir Pobrić iz Instituta za razvoj mladih KULT kazao je da je nemoguće dati preciznu statistiku, odnosno tačan “procenat” koruptivnih procesa zapošljavanja, s obzirom na to da nije lako dokazati korupciju uopšteno, pa tako ni korupciju pri zapošljavanju.

– Ono što se može ustvrditi jeste da ona postoji i da je zastupljenija pri zapošljavanju u javnom sektoru, jer jedno od osnovnih obilježje korupcije je da ona proizlazi iz javne ovlasti. Uredi za reviziju institucija u BiH su u svojim posljednjim izvještajima za 2011. g. potvrdili probleme u procesu zapošljavanja u institucijama vlasti, navodeći da se u znatnom broju slučajeva osobe zapošljavaju po ugovorima o djelu ili odrađivanju pripravničkog staža, koje se naposljetku primaju na neodređeno, zaobilazeći proceduru prijema državnih službenika, rekao je Pobrić za “BUKU”.

On je dodao da korupcije ima i u privatnom sektoru, ali i da ovaj sektor svojim sposobnostima mora doći do prihoda.

– Prirodno je onda da ima cilj da uposli što kvalificiraniju i kvalitetniju radnu snagu koja će mu donijeti profit, imati dobar učinak, a način da dođe do kvalitetnije radne snage jeste da ima transparentan i konkurentan proces zapošljavanja. Učinak bi se trebao očekivati i od državnih institucija, odnosno državnih službenika, ali to pitanje učinkovitosti institucija je posebna tema, kaže on.

Mogućnost smanjenja korupcije

Ivana Korajlić kaže da je korupciju pri zapošljavanju moguće smanjiti transparentnim procedurama i jasnim kriterijumima za zapošljavanje, odnosno da javni konkursi ne budu objavljeni samo tamo gdje ih niko neće pročitati i koji se neće prilagođavati kandidatima, kao u slučaju kad preduzeće za deminiranja traži radnika sa završenom muzičkom akademijom i slično.

– Transparentnost je potrebna i u samom procesu izbora kandidata i u obavještavanju o rezultatima konkursa, kao i omogućavanje žalbe na rezultate konkursa. Pored toga, potrebno je da postoje jasni kriterijumi ocjenjivanja kandidata i odlučivanja komisija, kako bi se izbjegla subjektivnost i diskrecija u odlučivanju. Nažalost, problem u praksi se javlja u situacijama kada se neregularni i namješteni konkursi unaprijed pokriju svim ‘papirima’, gdje bi onda trebalo da stupe inspekcije i ostale nadležne institucije koje će utvrditi da li je neko oštećen i da li je došlo do slučaja korupcije, a na kraju to sve i sankcionisati, objasnila je ona.

Iz Transparency International BiH poručuju građanima da prijave slučaj korupcije ukoliko se sa njom susretnu pri konkurisanju za zaposlenje.

– Mi smo imali veliki broj prijava vezano za nepravilnosti u zapošljavanju i u ovakvim slučajevima smo uspijevali primorati institucije, kroz pritisak na nadležne institucije, i da se konkursi ponište i ponove, pri čemu su oni oštećeni imali priliku ponovo konkurisati i zaposliti se. Tu su naravno i nadležne inspekcije kojima se mogu prijaviti neregularni konkursi, a za slučajeve podmićivanja tu je svakako policija. Ja razumijem defetizam većine ljudi koji smatraju da ne vrijedi prijavljivati, jer to neće donijeti nikakve rezultate, ali ukoliko svi budemo gledali kako nesposobni i nekvalifikovani ljudi preuzimaju pozicije, dok školovani, obrazovani i sposobni ljude godinama ‘sjede’ na birou, ne možemo ni očekivati da će se nešto promijeniti, istakla je Korajlićeva za portal “BUKA”.

Mersiha Mima Mehić kaže da su nezaposleni i poslotražioci  u nezahvalnom položaju, ali da svakako treba da imaju na umu da je davanje mita jednako kao i primanje mita, a to je  krivično djelo po zakonima BiH.

Rusmir Pobrić takođe ističe da je korupcija nezakonita, ali i da to građani sigurno znaju.

– Međutim, nužda tjera građane na ‘nezakonito razmišljanje’, jer im je ugrožena egzistencija, i zato je teško dati preporuku koja će imati odjeka. Prema nedavnom istraživanju Portala posao.ba, 49,6%  posto ispitanika je reklo da bi dali mito u zamjenu za zaposlenje, što je zabrinjavajući pokazatelj da koruptivan način dolaska do zaposlenja polako postaje svojevrsna norma. Takav način zapošljavanja donosi određenu korist pojedincima, ali sigurno dugoročno uništava društvo. To treba imati na umu, kaže Pobrić.

Konkretan primjer korupcije u BiH

Iz Transparency Internationala BiH objasnili su nam jedan od slučajeva nepravilnosti u zapošljavanju koji smo imali u posljednje vrijeme, a on se odnosi na lice koje je primljeno na radno mjesto Referent-čuvar šuma iako nije ispunjavalo formalne uslove.

– Kandidati koji su konkurisali na radne pozicije između ostalog morali su da dostave Potvrdu o radnom stažu u struci nakon završene srednje škole i Uvjerenje o položenom stručnom ispitu. Ovo lice  nije posjedovalo Uvjerenje kada je primljen na radnu poziciju Referent-čuvar šuma, što je konstatovano u izvještaju komisije za prijem radnika, a s druge strane stranka koja nam je prijavila slučaj sumnja da je isti za zaposlenje platio 10.000 KM nekome u Upravi kako bi se zaposlio, rekli su iz Transparency Internationala BiH.

Objašnjavaju da je i potvrda o radnom iskustvu koju je dostavio lažna i da za to postoji dokaz – zapisnik inspekcije rada, a važno je istaći da je pored njega primljeno još nekoliko radnika sa falsifikovanim diplomama, a odbijeni su kandidati koji su imali validnu dokumentaciju i ispunjavali uslove.

– Nažalost, prijave stranke, kandidata koji nije primljen, a ispunjavao je uslove, i naše prijave su na sve moguće načine opstruisane. Tri puta smo intervenisali kod Federalnog upravnog inspektora kako bi se ovaj problem ozbiljno shvatio, a poslali smo i prijavu tužilaštvu Kantona Sarajevo, međutim, isti su donijeli odluku o obustavi istrage navodeći da nije u pitanju krivično djelo, iako je u pitanju korištenje lažnih isprava i dokumenata, nakon čega smo slali pritužbu, koja je sad u postupku, ističu iz ove organizacije.

Objašnjavaju da je neophodno ukazati i na to da je zapanjujući stav Tužilaštva da onaj ko upotrebljava falsifikovanu ispravu ne čini krivično djelo, jer je nije sam napravio, kako se navodi, iako je poznato svima da izvršilac ovog krivičnog djela može biti svako lice, kako ono koje je ispravu falsifikovalo, tako i ono lice koje je istu upotrijebilo i pribavilo.

Korupcija pri zapošljavanju je prisutna u svim oblastima javnog i privatnog sektora, a tražioci posla nalaze se u nepovoljnom položaju zbog ove pojave. Kompetencija, iskustvo i znanje često nisu glavne odlike koje poslodavac traži od osobe koja konkuriše za posao i sve dok korupcija u zapošljavanju bude pravilo, a ne slučaj, imaćemo nekompetentne zaposlenike u mnogim sferama društva.

Tekst bez intervencije prenosimo sa portala buka.ba.

(buka.ba)