BUKA Istraživanje: Posao u inostranstvu

Svake godine, u sve većem broju, mladi pronalaze načine koji im omogućuju odlazak iz BiH, u potrazi za boljim zaposlenjem i većom ekonomskom sigurnošću. Oni su uglavnom razočarani situacijom u BiH, a korupcija, koja je u velikoj mjeri prisutna u oblasti zapošljavanja, potvrđuje tmurna predviđanja da stanje kod nas zadugo neće biti bolje.

15.02.2013.

Svake godine, u sve većem broju, mladi pronalaze načine koji im omogućuju odlazak iz BiH, u potrazi za boljim zaposlenjem i većom ekonomskom sigurnošću. Oni su uglavnom razočarani situacijom u BiH, a korupcija, koja je u velikoj mjeri prisutna u oblasti zapošljavanja, potvrđuje tmurna predviđanja da stanje kod nas zadugo neće biti bolje.

Prema posljednjim podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH, prošle godine bilo je evidentirano 550.574 osobe, što je do sada najveća izmjerena nezaposlenost, a prema procjenama, oko 200.000 osoba u BiH radi u nelegalnoj sferi poslovanja. Ovi podaci idu u prilog razmišljanjima o odlasku iz naše zemlje, piše portal Buka.ba.

Omladinska informativna agencija BiH nedavno je sprovela istraživanje među mladima iz BiH, u kojem je čak 81 odsto ispitanih izjavilo da bi iz zemlje otišli već sutra, ukoliko im se ukaže povoljna prilika. Podsjetimo i da je prije nekoliko mjeseci izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma pokazao da je BiH  po “odlivu mozgova”, odnosno procentu odlaska studenata i visokoobrazovanih kadrova u inostranstvo, peta najgora zemlja u svijetu. Prema toj analizi, BiH je smještena na 140. mjesto od 144 rangirane zemlje svijeta, a iza nje se nalaze samo Srbija, Burundi, Haiti i Alžir. Problem odlaska mladih ljudi iz BiH je konstantan i iz godine u godinu sve je izraženiji.

Mladi odlaze u Australiju, Kanadu, Sjedinjene Američke Države, zemlje Zapadne i Jugoistočne Evrope, Ujedinjene Arapske Emirate, Afganistan, Irak, a bave se raznim poslovima poput stjuarta, konobara, administrativnih radnika, fotografa, radnika na brodovima, bebi sitera i slično.

Milko Čolaković, direktor Zavoda za Zapošljavanje RS, kaže da je u toku 2012. godine, sa evidencije nezaposlenih lica, po osnovu zaposlenja, ukupno brisano 28.368 lica, a od ukupnog broja brisanih po osnovu zaposlenja, 382 lica su zaposlena u inostranstvu.

– Kada su u pitanju poslovi na kojima se ta lica zapošljavaju, uglavnom se radi o poslovima u oblasti građevinarstva, na kojima je zaposleno 193 radnika, i na poslovima iz oblasti ugostiteljstva, na kojima je zaposleno 76 radnika, tokom prošle godine. Inače, kada je u pitanju zapošljavanje radnika u inostranstvu, ističemo da je ta funkcija, jedina iz oblasti zapošljavanja, u nadležnosti Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Zavod posreduje prema potrebama poslodavaca iz inostranstva za zemlje sa kojima je potpisan Međudržavni sporazum o zapošljavanju u inostranstvu (Slovenija) i kada Agencija izvrši provjeru stranog poslodavca, a uglavnom je to sa zemljama sa kojima je potpisan Sporazum o socijalnom osiguranju, ističe Čolaković.

Objašnjava da je uvijek neophodno precizirati kako i pod kojim uslovima se radnici zapošljavaju i koja su njihova prava za vrijeme rada u inostranstvu, kako se dobija radna dozvola, ulazak u zemlju, iznos primanja i slično. Čolaković dodaje da Zavod za zapošljavanje Republike Srpske posreduje za inostranstvo samo kada se radi o provjerenom poslodavcu od strane Agencije, obavještava nezaposlena lica, upućuje ih na pripremu CV-a i razgovor sa poslodavcem, a oglasi se objavljuju putem oglasne ploče u biroima i web portala Zavoda.

O razlozima odlaska, načinu na koji su došli do zaposlenja i iskustvima koja nose, portal Buka.ba je u svom istraživanju razgovarao sa radnikom na kruzeru, administrativnim radnikom iz Afganistana i stjuartom koji se vratio iz Dubija.

Rad na kruzerima

Dvadesetsedmogodišnji Strahinja Čajić iz Banjaluke nedavno se vratio sa kruzera, a u martu planira ponovni odlazak na brod. Do sada je bio na mnogim mjestima koja, kako kaže, vjerovatno ne bi imao priliku posjetiti da radi neki drugi posao, pa je tako posjetio ostrvo Galveston u Teksasu, Jamajku, Kajmanska ostrva, Bahame, Meksiko, Floridu i neke druge destinacije.

Dok je bio u BiH, Čajić je oko pet godina radio u banci, a zatim u marketinškoj agenciji. Ipak, odlučio je da zaposlenje potraži negdje drugo, jer, kako kaže, ”kod nas je situacija takva da nakon 15 dana od primljene plate nemaš mnogo novca u džepu”.

– Mi smo zaista u očajnoj situaciji i to je osnovni razlog zbog kojeg sam odlučio da odem iz BiH. Ako nemaš neku vezu, ne može se naći posao u gradskim ili republičkim institucijama. Stvarno mi se smučio način poslovanja i funkcionisanja života kod nas. Znao sam ljude iz Banjaluke koji rade na kruzerima, pa sam od njih uzeo kontakt agencije iz Zagreba, gdje sam dobio sve podatke o aplikaciji za posao na brodu. Početkom prošle godine, imao sam zakazan intervju, a za njega sam se dobro pripremio, kazao je Čajić za “Buku“.

Objasnio je da je konkurisao za posao konobara, ali je zbog dobrog poznavanja engleskog jezika dobio bolju poziciju i posao u specijalnom restoranu koji turisti dodatno plaćaju, a time i veću zaradu. Čavić kaže da se na brodu može dosta zaraditi, ali da se mora marljivo raditi.

– Na brodu se ostaje između šest i devet mjeseci i radi se svaki dan. Ja sam bio 7 mjeseci i tri sedmice. Na kruzerima nema slobodnih dana, vikenda, Novih godina, praznika, tamo vladaju potpuno drugačija pravila nego na kopnu. Na brodu stalno ima nekoliko hiljada turista koji traže uslugu koju su platili, pa svaki radnik radi oko 10 sati dnevno, a ti radni sati su raspoređeni različito. Na brodu je svaki dan kao vikend kod nas, svi su došli na odmor i žele da maksimalo iskoriste vrijeme koje kao turisti imaju na brodu, kazao je Čajić.

Administrativni poslovi u Afganistanu

Na administrativnim poslovima nabavke i održavanja u Kabulu u Afganistanu radi naš sugrađanin, koji je oglas za ovaj posao pronašao na internetu. Za posao se prijavio na nagovor kolege, a nakon nekog vremena dobio je pozitivan odgovor od poslodavca. Zamolio je da u tekstu ostane anoniman.

Kaže da ga je na odlazak podstakla neizvjesna ekonomska situacija u BiH i činjenica da se, kako vrijeme prolazi, ne vidi poboljšanje ni u jednoj oblasti društva.

– Kad govorimo o prednostima rada u firmi poput moje, istakao bih da su prava radnika fer i ona se poštuju bez izuzetka. Plata je svetinja i nikad nije u pitanju da li će i kada biti isplaćena, a rukovodeći kadar vodi računa kako se ophode prema svojim saradnicima. Malverzacije i frustracije nad radnicima nisu dozvoljene i uprava firme rješava se menadžmenta koji nije u stanju da tretira zaposlene s poštovanjem, a ista pravila važe i za radnike. Naravno, postoje izuzeci, ali to su upravo izuzeci, nikako ustaljena pojava kao u BiH, kazao je sagovornik “Buke” i dodao da će mu zauvijek ostati u sjećanju krajevi, priroda i ljudi koje nikada ne bi vidio da se nije odlučio na odlazak.

Napominje da su mane ovakvog posla i života u inostranstvu odsustvo od porodice i prijatelja, a i sam rad se često odvija u izuzetno teškim vremenskim uslovima, kao što su ekstremne vrućine i hladnoće, ali i u politički nestabilnim regionima u kojima su česti oružani sukobi protivničkih strana koje žive na tom području.

– Pored toga, jedna od mana je i neizvjesnost koliko će posao da potraje, jer u bilo kojem momentu možete dobiti otkaz ukoliko firma ima poteškoća sa finansiranjem. Mnogi se uhvate u zamku lagodnog života, a treba shvatiti da su ovo kratkoročni poslovi, koji mogu da posluže kao odskočna daska u daljnjoj karijeri. Pri obavljanju takvog posla, prisutna je neizvjesnost o tome šta bih radio poslije završetka posla i povratka kući.

Ističe da ima želju da se vrati kući i da provede više vremena sa porodicom i prijateljima, ali da mu brzo postane jasno koliko je sumorna sadašnjost u BiH, što je najveća kočnica u razmišljanju o stalnom povratku kući.

– Ukoliko mlada osoba razmišlja o odlasku iz BiH, pozdržavam je u tome. Uopšte nije bitno da li će na Istok ili Zapad, da li u sigurnu ili u nepoznatu avanturu. Bitno je životno iskustvo koje će steći i koje će uticati na tu osobu. Mislim da mladi ljudi odlaskom u inostranstvo doprinose stvaranju pozitivnih veza i prijateljstava van granica zemlje što utiče na sliku kakvu drugi imaju o nama. Stranci znaju jako malo o nama i na mnoge stvari gledali su kroz ono što im je servirano u njihovim medijima. Malim razgovorima uz kafu o običnim životnim stvarima možemo ih i više zainteresovati da posjete naše krajeve, napominje on.

Posao stjuarta u Dubaiju

Još jedan naš sugrađanin, koji je zamolio da se ne otkriva njegovo ime u cjelosti, radio je u Dubaiju kao stjuart, a na ideju da ode tako daleko došao je sasvim slučajno. Na odlazak ga je podstakla prvenstveno želja za avanturom, ali ističe da i nije potrebna naročita stimulacija da odeš iz BiH, jer “nije da se trude da ikoga zadrže”.

– Bio sam na moru u Hrvatskoj i jedan jedini dan kupio novine i pročitao reportažu o kompaniji Qatar Airways koja je tražila ’cabin crew’. Prijavio sam se za kompaniju Emirates. Nikad nisam htio da se bavim tim poslom, ali sam pomalo avanturista pa mi je to sve izgledalo interesantno. Kao i svaki posao, ovo zaposlenje imalo je prednosti i mane. Sve razgovore i testiranja sam obavio u Sarajevu i poslije toga sam prikupljao pojedina medicinska dokumenta koja su potrebna da biste ušli u UAE, kazao je D.P za “Buku“.

Prednost ovog posla je, kaže, što je bio na mjestima koja bi inače teško posjetio.

– Za vrijeme Olimpijade sam bio pet puta u Londonu, često sam išao i u Sidnej, Auckland, Kuala Lumpur, Pariz. Bilo je dobro i kad dobijem platu. Ostatak vremena si samotnjak, jer svi poznanici i prijatelji koji su se zaposlili u isto vrijeme kad i ja, imali su drugačije rasporede letenja, kaže D.P., koji se ipak poslije zanimljive avanture vratio u BiH, jer mu je djevojka dobila posao u struci, a i novac koji je zarađivao radeći kao stjuart nije bio dovoljan da mu nadoknadi sve čega se odricao.

D. P. trenutno radi u struci i ima dobar posao, ali kaže: “Nikad se ne zna, ako pronađem nešto što mi se sviđa, odoh.”

Oprezno pri traženju ove vrste poslova

Svi sagovornici nose dragocjeno iskustvo koje im može pomoći dalje u životu i preporučuju svim mladim ljudima koji su nezadovoljni životom “kod kuće” da pokušaju naći zaposlenje u nekoj drugoj zemlji, jer, kako kažu, kući se uvijek mogu vratiti, a jedno novo iskustvo lako im može iskliznuti iz ruku ako nisu dovoljno hrabri da pokušaju.

Ukoliko se odlučite na odlazak u inostranstvo radi zaposlenja, preporučuje se dobro informisanje o poslu i konkursu na koji se prijavljujete, jer su česte i razne prevare radnika, pa je neophodan dodatan oprez.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH apeluju na građane na oprez povodom lažnih oglasa za zapošljavanje.

– Povodom nedavno otkrivenih prevara u posredovanju u zapošljavanju naših građana u Austriji, kada je od građana tražena određena novčana naknada, Agencija za rad i zapošljavanje BiH upozorava građane da budu oprezni prilikom prijavljivanja na oglase za zapošljavanje u inostranstvu. Ovom prilikom informišemo građane da je praksa kod posredovanja u zapošljavanju da privatne agencije koje vrše posredovanje svoje usluge naplaćuju od poslodavca koji traži radnu snagu, a ne od građana koji traže zaposlenje. Posredovanje u zapošljavanju ne mogu vršiti fizička lica, te da svaka uplata na privatan račun jasno ukazuje da je riječ o prevari, te molimo građane da takve slučajeve prijave nadležnoj policijskoj upravi, ističu iz ove institucije.

(Izvor: Buka.ba/Maja Isović)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.