Svaki brucoš koji se našao u novome gradu, susreo s novom terminologijom, novim načinom učenja vjerovatno sasvim nepoznate materije, obavezom pisanja ispita ili zadaća koji su svakako ozbiljnije no u srednjoj školi, zasigurno muku muči, posebno tokom ispitnih rokova.
Tada se zbog stresa, predrasuda ili “urbanih legendi” koje mlađima prenose stariji, svaki ispit i kolokvij mogu učiniti većom preprekom nego što možda zaista jesu. Okolnosti online studiranja koje je obilježilo život domaćih studenata u protekle dvije godine dodatno ovo potenciraju.
‘Mjesecima se pripremamo za ispit i dalje padamo zbog 30 sekundi’
Na redakcijski e-mail portala Srednja.hr javilo se nekoliko studenata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojima polaganje ispita iz kolegija “Osnove ekonomije” stvara stres i frustraciju.
Kako naovde studenti, radi se o kolegiju s prve godine koji se “sluša” tokom prvog semestra. Spomenuti kolegij nosi 9 ECTS bodova i jedan je od osnovnih kolegija na fakultetu koji je i uslov za upis na drugu godinu studija.
– Nemoguće je proći kolegij, jer profesor skraćuje vrijeme. Ima takozvane ‘pitalice’ koje, ako se ne prođu, ne može se dalje pisati ispit. Stvar je u tome što se za 15 pitalica stavi 7,5 minuta za odgovor, što je 30 sekundi po pitalici. Prije je situacija bila da je bilo 15 minuta 15 pitalica, ali je bilo 9 ponuđenih odgovora, ali je sada na zadnjem roku ‘velikodušno’ smanjio broj ponuđenih odgovora s 9 na 4, ali je isto tako i smanjio vrijeme. Smatram da se tu uopće ne ispituje pravo znanje, jer se mjesecima pripremam za taj kolegij, ali ne samo ja nego i brojni drugi, da bi na kraju pali jer nisu dovoljno brzi i ne mogu u 30 sekundi pročitati i odmah znati odgovor”, govori sugovornica (identitet poznat redakciji) koja nije precizirala o kojem se tačno profesoru radi.
Ovdje je bitno napomenuti da uz kolegij Osnove ekonomije, prema podacima dostupnima na službenim stranicama EFZG-a, stoje imena nositeljice kolegija prof.dr.sc. Lorene Škuflić, izvođača prof.dr.sc. Vojmira Franičevića i prof.dr.sc. Lorene Škuflić, viših asistenata dr.sc. Frana Galetića, dr.sc. Tomislava Hercega, dr.sc. Mire Krpan, dr.sc. Velibora Mačkića, dr.sc. Danijela Mlinarića i dr.sc. Valentine Vučković te asistenta Marka Družića, mag.oec.
Upitna i prolaznost?
Nadalje, kako tvrdi ova studentica, na rokovima prođe jedna do dvije osobe od 30-ak koji izađu i kaže kako se ova situacija smatra prihvatljivom.
– Na zadnjem roku, od 28 ljudi njih sedam prošlo je ‘pitalice’, a do usmenog ne znam koliko je došlo. 16. lipnja položilo je jedno ili dvoje kolega, od njih 30, tvrdi ova studentica i u daljem razgovoru ipak upućuje na profesora Galetića.
– Osjećam se bespomoćno jer ne znam kome se obratiti, jer nas niko nije uputio da se ikome možemo obratiti, i znam da je možda sada kasno pošto su ispiti pri kraju, ali isto tako nije u redu prema nama koji se mučimo sa predmetom koji je uvjet za drugu godinu, da se postupa prema nama na taj način, mišljenja je ova sagovornica.
“Ljuti me da se ispituje naša sreća, a ne znanje”
Od ostalih studenata koji su se požalili, svi su spominjali “pitalice” i skraćivanje vremenskog roka za njihovo rješavanje.
– Imam dojam kao da nas profesor kažnjava zato što studiramo online kao da je to naša krivica. Pitanja su vrlo često nešto što je profesor spomenuo samo jednom, ‘usputno’, ili nešto što se nalazi u udžbeniku napisano negdje sa strane, sitnim slovima. To je kolegij na kojem kod tog profesora prođe 2-3 studenata po roku i on to smatra prihvatljivim. Ljuti me, a i mnoge moje kolege, da se na kolegiju koji nam je uvjet za drugu godinu ispituje naša sreća, a ne znanje, poručuje razočarana brucošica.
No, još je jedna kolegica sličnog stava.
– Ja se trenutno spremam za treći izlazak, sigurna sam u svoje znanje jer samo ponovila cijelo gradivo bezbroj puta, međutim, svjesna sam da najvjerovatnije opet neću stići predati na vrijeme ili ću samo dobiti obavijest na mail da ‘nisam ostvarila dovoljan broj bodova’ na nekom dijelu ispita, naravno bez objašnjenja, požalila se još jedna sugovornica.
Nakon pritužbi studenata ovog fakulteta, ekipa portala Srednja.hr kontaktirala je doc. dr. sc. Tomislava Hercega s Ekonomskog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Frana Galetića te prodekana za studente, nastavu i digitalizaciju izv. prof. dr. sc. Božidara Jakovića, od kojih im je odgovorio samo doc. dr. sc. Tomislav Herceg koji uz ovaj, predaje još nekoliko kolegija na Ekonomskom fakultetu.
Profesor nam u svojim odgovorima objašnjava da se radi o pogrešnim informacijama, što se izlaznosti i skraćivanja vremenskog ograničenja za odgovaranja na “pitalice” tiče.
“Imam dobar rezultat prolaznosti”
– Nažalost, neko vam je prenio neistinu o prolaznosti i vremenu pisanja. Kod mene je oduvijek bilo 30 sekundi po pitalici jer se 4-5 kratkih ponuđenih odgovora mora moći brzo riješiti, govori nam Herceg. Dodaje zatim da “pitalice” nisu eliminacijske već se nakon njih može pristupiti zadacima.
Kako nam dodatno pojašnjava, vremensko ograničenje koje je na raspolaganju studentima u skladu je s akademskim kriterijem.
– Akademski je kriterij za rješavanje ispita jednak vremenu koje nastavniku treba da riješi test pomnoženo s 3. Mi dajemo više od toga, smatra profesor Herceg.
Što se prolaznosti tiče, smatra da situacija nije tako depresivna, kakvom ju predstavljaju studenti.
– Od ukupno 24 prijavljena studenta, samo ih je 19 pristupilo, a čak 14 je prošlo pismeni dio ispita. Na usmenom se ispituju širi teorijski koncepti i prolaznost na usmenom je stabilnih 2/3 od onih koji su položili pismeni pa je i ovaj puta devet studenata položilo usmeni, dakle od 19 pristupnika, devet je položilo ispit. Nadam se da ćete se složiti kako je to dobar rezultat. Tim više, bila je jedna petica i dvije četvorke, poručuje nam profesor.
Uz ovo dodaje da prolaznost po individualnome roku ne može biti kriterij vrednovanja već isključivo prolaznost tokm čitave akademske godine.
– Naime, bitno je koliki je dio studenata već položio putem kolokvija (na taj način ispit riješi oko pola studenata – onih boljih) te o kojoj se grupi radi, redovni studenti imaju puno bolje rezultate od izvanrednih jer se dobar dio izvanrednih studenata nije uspio upisati po redovnom programu, smatra ovaj profesor.
U svjetlu ovih pritužbi, istaknuo je da je od izuzetne važnosti ne širiti strah i paniku među studentima, posebno onima slabijeg samopouzdanja jer se to može dodatno loše odraziti na njihov uspjeh na ovom ispitu.
Od studentice koja je taj ispit rješavala po “starom sistemu” doznajemo da je isti uspješno riješila pomoću kolokvija, no da su kolege koji nisu bili jednako marljivi, kasnije teže prošli.
– To je jedan od osnovnih i temeljnih kolegija jednog studenta EFZG-a pa ih možda zato zezaju, dodaje ova bivša studentica uz napomenu da se doista radi o bitnom kolegiju te da je usvajanje materije koju podrazumijeva preduvjet da se uopće krene dalje sa studijem.
U ovakvim se situacijama, u kojima se ponekad nemilosrdno ocjenjuje ovladavanje materijom koja je studentima od ključne važnosti, brucošima može učiniti da su kriteriji prestrogi.
S druge pak strane, u uvjetima online studiranja, smanjene mogućnosti komuniciranja s kolegama i predavačima, lice studiranja svakako se izmijenilo, što bi nastavnici i profesori također trebali imati na umu.