Činjenica da se nalazimo u društvu koje se temelji na znanju i informacijama je neosporna. Stvaranje znanja i njegovo širenje predstavljaju osnovnu pokretačku snagu koja proizvodi konkurentnost i ekonomski rast gradova. Visokokvalificirane osobe predstavljaju osnovni faktor uspjeha kada se pokušava poboljšati ekonomska situacija gradova.
“Brain drain” odnosno odliv mozgova je termin koji je kreirao Royal Society, naučno društvo koje se smatra za najstarije postojeće naučno društvo u svijetu. “Odliv mozgova” je zapravo migracija velikog broja ljudi sa određenim vještinama ili znanjem. Okolnosti kao što su općenito teška situacija ili rat primoravaju ljude da odlaze u druge dijelove svijeta kako bi pronašli bolje uslove za individualni razvoj.
Vremena poslije rata su donijela niz problema upravo ove prirode. Činjenica da veliki broj studenata iz Sarajeva, ali i iz drugih gradova u BiH, odlazi da studira u drugim dijelovima svijeta je poražavajuća, ali to se upravo dešava zbog okolnosti u kojima obitavamo, gdje visokokvalificirana radna snaga odlazi u inostranstvo kako bi poboljšala individualni razvoj umjesto da ostane u našim gradovima kako bi poboljšala kolektivni razvoj.
Prema postojećim procjenama, 650.000 ljudi napustilo je Bosnu i Hercegovinu u periodu između 1989. i 1994. godine, što je prouzrokovalo pad populacije od 14.7%. U ovom valu migracija, postotak emigranata sa visokim obrazovanjem je bio 28.6 %. Iako precizni podaci o odlivu pameti iz BiH ne postoje, prema UNESCO-vom izvještaju “Science, Technology and Economic Development in Southeastern Europe” iz 2005. godine, 79 % istraživača, 81 % magistra i 75% doktora nauka je napustilo zemlju od 1995. godine do danas.
Nadalje, državu je u istom periodu napustilo 260.000 djece osnovnog i srednjoškolskog uzrasta, od kojih su mnogi do sada stekli univerzitetsko i postdiplomsko obrazovanje. Ovo je trend koji je prisutan u cijelom regionu, gdje do 70 % visokokvalificiranih profesionalaca napušta zemlju porijekla, što ne ide u korist uspostavi ekonomije bazirane na znanju te ne doprinosi sveukupnom razvoju društava Zapadnog Balkana.
Procjene Ministarstva za ljudska prava i izbjeglica BiH govore da je trenutni broj iseljenika iz BiH oko 1.350.000 osoba, što čini oko 26 % bh. populacije. Pored toga što je Bosna i Hercegovina danas jedna od primarnih izvoznika migranata u zemlje OECD–a, ona je i drugi najveći primalac doznaka iz inostranstva u Istočnoj Evropi, kako navodi ACIPS.
U kontekstu tako velikog broja odlazaka kvalificirane radne snage, jedan od zadataka države Bosne i Hercegovine, kao i ostalih zemalja Zapadnog Balkana, jeste pokušaj obrtanja ovih negativnih trendova, sa ciljem doprinosa razvoju zasnovanom na znanju i ljudskim resursima.
(STUDOMAT.ba)