Bogat program na Filozofskom fakultetu u Sarajevu povodom Nacionalnog dana biblioteka

Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u BiH 2019. će biti obilježen uz više od 50 različitih aktivnosti i s Filozofskog fakulteta u Sarajevu će biti poslana poruka da bez biblioteka nema kvalitetnog obrazovanja.

Centralna aktivnost Univerziteta u Sarajevu održat će se upravo na Filozofskom fakultetu pod naslovom “Librarize it”, što je bibliotečki sajam visokoškolskih biblioteka Univerziteta u Sarajevu. Na sajmu će se pridružiti i partnerske biblioteke među kojia su Biblioteka Akademije nauka i umjetnosti BiH, Biblioteka Sarajeva i druge, piše klix.ba.

Također, biblioteke, bilo da su javne, akademske, školske ili specijalne, 25. oktobra 2019. godine će učestvovati u promociji svojih usluga nudeći građanima različite edukativne sadržaje (promocije, večeri poezije, okrugle stolove, izložbe i sl.).

Ovogodišnji moto obilježavanja ovog dana glasi “Ne sudi knjizi po koricama”, a ciljna grupa organizatora su tinejdžeri i korisnici s invaliditetom.

– Univerzitet u Sarajevu već treću godinu zaredom obilježava Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u BiH i on je rezultat Erasmus+ Capacity Building projekta ‘Udružena biblioteka’. Ove godine će nam u fokusu biti dvije korisničke zajednice, a to su tinejdžeri i osobe s invaliditetom. Centralna aktivnost održat će se upravo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu kroz održavanje sajma o visokoškolskim bibliotekama ‘Librarize It’. Osim što će univerzitetske biblioteke moći promovirati svoje bibliotetsko-informatičke usluge i studenti će moći razmijeniti knjige s mlađim i starijim kolegama ili uzeti neku knjigu na poklon, kazala je Nadina Grebović-Lendo, šefica Biblioteke Filozofskog fakulteta i predsjednica Akcijske grupe Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama u BiH u ime Univerziteta u Sarajevu.

Osim biblioteka Univerziteta u Sarajevu, na ovom sajmu će učestvovati i 40 drugih partnerskih biblioteka iz svih krajeva BiH. Maida Čohodar-Husić, prorektorica za osiguranje kvaliteta Univerziteta u Sarajevu, također je istakla kako joj je veliko zadovoljstvo što ima priliku najaviti obilježavanje Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama u BiH.

– Velika zahvalnost za organizaciju ovog projekta ide sadašnjem dekanu Filozofskog fakulteta u Sarajevu Muhamedu Dželiloviću, ali i bivšem Salihu Foči, koji su stvorili jedno ozračje gdje mladi ljudi mogu predlagati i implementirati svoje projekte. Također, zahvalnosti ide i Lejli Hajdarpašić koja je koordinatorica projekta, zatim Naidi Grebović-Lendo koja je voditeljica akcione grupe i svim ostalim koji su učestvovali u pripremi i realizaciji ovog kompletnog projekta. Mi s Univerziteta u Sarajevu smo bili samo jedan blagi povjetarac u leđa ovim ljudima i zaista smo bili impresionirani radom i trudom naših kolegica i kolega, navela je Čohodar-Husić.

Ona je istakla kako je jedan od krajnjih ishoda projekta jačanje uloge bibliotekara u 21. stoljeću. Govori kako se njihova uloga potpuno promijenila, tj. naglašava kako je pisana riječ ostala ista, ali mediji na koje se ona pohranjuje su se drastično promijenili.

– Mi obično studentima govorimo da je nauka izvorište nastave i da nje ne bi moglo biti bez nauke. Za nas u humanističkim naukama ovdje na Filozofskom fakultetu središte i polazište za naučno-istraživački rad jesu biblioteke i nama je drago da smo domaćin ove manifestacije u kojoj ćemo s partnerskim bibliotekama oraganizirati mjesto susreta bibliotekara, studenata i drugih naučnika o izazovima u budućnosti, tj. novim dinamikama u komunikaciji bibliotečkih ustanova u kontekstu razvijanja novih medija, rekao je Amir Duranović, prodekan za naučno-istraživački rad, međunarodnu akademsku saradnju i izdavaštvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Senada Dizdar, profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, podvukla je kako je razvoj IT sektora uvjetovao i promjene u obrazovanju, a samim tim i u bibliotekarstvu.

– Jedan od temelja obrazovnog sistema je svakako biblioteka, a ona je posebno važna u najranijoj dobi, tj. kada učenici prvi put dolaze u kontakt sa školom, trebaju imati dodir i s bibliotekama. Najmlađe generacije treba učiti kako vrednovati informaciju, kako ih pretraživati, kako one nastaju i kako žive, a sve to mogu dobiti u školskoj biblioteci. Živimo u vremenu tableta i pametnih telefona i mislim da bi knjige trebale biti i u digitalnoj formi. Ja bih voljela da vidim kako djeca u školu dolaze noseći tablete, a ne pretrpane ruksake i torbe, istakla je profesorica Dizdar.

(STUDOMAT.ba)