Bh. radnici na evropskom dnu po stepenu obrazovanosti

U BiH tek 17,4 posto zaposlenih radnika ima visoku stručnu spremu, što bh. radnu snagu po stepenu obrazovanosti smješta na samo dno Evrope. Iznad BiH je Italija u kojoj je 17,8 posto radnika visokoobrazovano, a potom slijede Češka i Austrija.

Navedene podatke iznosi Centar za razvoj karijere (CERK), a dobili su ih usporedbom podatka Eurostata o stepenu obrazovanosti radne snage u Evropi sa istim podacima iz Ankete o radnoj snazi u BiH za prošlu godinu.

Najviše visokoobrazovanih radnika ima Velika Britanija i to 38,6 zatim, Španija 37,9 i Francuska sa 33,8 posto visokoobrazovanih radnika.

Najveći broj radnika u BiH, njih 64,3 posto ima srednju školu, dok 20,2 posto zaposlenih ima samo osnovnu školu.

Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH, kazao je da će BiH imati još neobrazovaniju radnu snagu dok god se politika bude miješala u obrazovanje.

“Taj podatak dovoljno govori kakav je odnos države prema obrazovanju. Našoj državi i vlastima i odgovara da imamo sve više neobrazovanih jer im je lakše upravljati tim ljudima. Zato i imamo ekspanziju privatnih fakulteta, kojih ima na svakom ćošku i sumnjivih diploma sa takvih fakulteta”, istakao je Šatorović.

On je naveo da zbog takvog odnosa države prema obrazovanju prilikom zapošljavanja nije bitan stepen obrazovanja ili kvalifikacije.

“Prilikom zapošljavanja bitno je samo kojoj političkoj struji pripadate i bitne su neke ljubavne veze i slično. Zato i imamo ‘armiju’ mladih ljudi sa završenim velikim školama koji provode život čekajući da ih neko zaposli ili napuštaju zemlju i traže bolji život van bh. granice”, istakao je Šatorović.

Stevan Milić, predsjednik Sindikata obrazovanja i kulture RS, također smatra da je  veliki problem što visokoobrazovani ljudi nemaju ni posla.

“Poznato je da su zemlje bivše Jugoslavije, a tako i BiH, imale nizak stepen visokoobrazovanih radnika. A iako je 21. vijek BiH još ima veliki broj ljudi koji su nepismeni”, kazao je Milić.

On je naveo da veliku ulogu u stepenu obrazovanosti ima upisna politika i da država treba da ponudi veće plate za ona zanimanja koja su potrebnija, jer će na taj način privući mlade ljude.

(CERK)