Armin Redžić: Ne natječite se sa konkurencijom, nego sa samim sobom

Armin je rođen u Tuzli pred početak mira. Stalna adresa mu je u Sarajevu, za koje poetski kaže tvrdi da je sidro njegove duše. Slijedeći životni put i trudeći se iskoristiti sve ono dobro čime, veli Armin, nerijetko budemo čašćavani na tom putu, zatekao se u Varšavi, gdje će provesti nekoliko mjeseci kako bi proširio sznaja i vještine iz oblasti marketinga, što je i predmet Arminovog usmjerenja na matičnom Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Zaljubljenik je u medije i medijsku produkciju, a zadnjih godina ga je bh. javnost mogla slušati u eteru: najprije u programu radija M – gdje je radio kao novinar, producent i voditelj, a kasnije i u programu Radija Federacije BiH i Federalne televizije kao spikera. Danas, Arminov glas ćete čuti u nekim televizijskim i radijskim promotivnim spotovima.


Razgovarala: Najra Krvavac-Perišin

Neobično vrijedan i slojevit mladi čovjek još radi i kao tekstopisac i kompozitor muzike.

Piše i poeziju  i prozu povremeno, pa je osvajao i nagrade na mnogim takmičenjima.

Koje je tvoje područje rada?

Jedno od najtežih mi pitanja bar u ovom momentu života. Vođen mišlju, odnosno uvjerenjem  kako bi čovjek, da bi bio dobar specijalista, dobar ekspert, najprije neko vrijeme trebao biti  (dobar) generalista, trudio sam se okušati u svemu za što postoji strast u meni, kada govorimo o profesijama. Želio sam realizovati sve svoje afinitete. I uvijek volim napomenuti ljudima kako je ta vrsta strasti možda i najbitnija stvar. Strast je duša talenta.  Otkako znam za sebe ja sam vizualist ali i vizionar, kreativac, komunikator.  Zaljubljenik u medije i medijsku produkciju. Dok su moji vršnjaci igrali tada popularnog Countera po Internet klubovima, ja sam kući učio Photoshop, učio osnove video i audio produkcije.  Čitao knjige, pisao scenarije, crtao skice TV studija, pozornice raznih evenat-a, osmišljavao  koncepte emisija, pravio urneke za intervjue, maštao o svemu tome.  Spoznajom marketinga, zaljubio sam se u tu oblast jer sam u jednom momentu prepoznao kako baš marketing  ustvari nudi jednu posebnu širinu i nekako sve moje afinitete  spaja u jedno!

No, kada je freelancing u pitanju, sve ovo o čemu sam govorio bih sveo na dva slova.  Upravljanje društvenim mrežama i usluge voice-overa, iako su moji prvi freelance angažmani bili vezani za grafički dizajn i prvih 25$ sam zaradio za retuširanje fotografija!

Kako si, i zašto, odlučio raditi kao freelancer?

Vjerujem kao i u slučaju većine freelancera u BiH, to je bilo sasvim spontano. Nakon što sam položio prijemni ispit na fakultetu i shvatio da od jula do oktobra imam nekoliko  mjeseci „praznog hoda“, htio sam nekako svoje tadašnje vještine iz grafičkog dizajna  da „utjelovim“ u nešto konkretnije, neki konkretan i svrsishodan projekat  i možda da to i unovčim.

Nakon malo istraživanja, otkrijem platformu za freelancere  na internetu,  a kako nisam imao mnogo iskustva na početku poklonim svoje vrijeme i svoj kreativni rad za nekoliko projekata kako bih imao bilo šta u portfoliju i tako ta priča počinje. Vrlo brzo moja namjera da to bude samo na nivou eksperimentalnog se mijenja i postaje ozbiljnija.  Moram reći da sam još pri kraju srednje škole došao na ideju  da bih možda mogao iskoristiti svoje tadašnje znanje o društvenim mrežama i marketingu pa sam samoinicijativno usluge iz te oblasti ponudio nekim lokalnim manjiim preduzetnicima, prijateljima koji su nudili neke usluge drugima, kao i nekim osobama iz javnog života i tako krenuo graditi iskustvo u upravljanju društvenim mrežama što mi je kasnije poslužilo kao dobro pokriće da kao freelancer  apliciram i lakše dobijem priliku za poslove te prirode.

Misliš li da je moguće radni vijek provesti bez vezivanja radnim vremenom „od 9 do 5“ u Bosni i Hercegovini?

Iako se trenutno čini kako  nema mnogo toga što bi opravdalo moj afirmativni odgovor, ipak bih rekao da je sasvim moguće.  Dokaz tome su svi freelanceri o kojima čitamo evo i na ovom portalu, a svakako  vjerujem i da vrijeme za slobodniju organizaciju rada tek dolazi. Fokus će morati biti  preusmjeren na suštinu. Suština u poslu je rezultat kojim će sve strane biti zadovoljne, a da bi se došlo do najboljeg rezultata, bitno je proces njegovog postizanja učiniti što prijatnijim  za same učesnike tog procesa. Svjetski eksperti za motivaciju zaposlenih, poput Dan Pinka  možda i desetak  godina zagovaraju fleksibilnije radno vrijeme i usmjerenost na rezultat, a ne na formalnosti.  Izazov i glad za uspjehom su ono što nas pokreće, nikako robovanje strogim pravilima! To nije blisko ljudskoj prirodi.

Kako vidiš scenu freelancera u BiH – uređenom ili ne?

Ne bih se usudio da kažem da je uređena, što svakako neće moći ostati zadugo. Vjerujem da ćemo za nekoliko godina svjedočiti znatno uređenijem sistemu generalno, a samim i tim i  uređenoj sceni freelancera.  To više nije pitanje preferencija i potreba, to je pitanje opstanka! Ili ćemo urediti sistem i sve oblasti ili nas (države) neće biti!

Šta su prednosti, a šta su – po tvom mišljenju – izazovi ovakvog rada?

Pored fleksibilnog radnog vremena koje kao prednost može i na stranu izazova, slobodniji i jednostavniji pristup globalnom tržištu rada, mogućnost usavršavanja u raznim oblastima, lakše i obimnije umrežavanje sa ljudima iz struke, mogućnost izbora klijenata i projekata na kojima želite, odnosno ne želite raditi bih također naveo pod prednosti. Jednostavnije rečeno:  sloboda i samostalnost. S druge strane, kako rekoh, sve to, i  fleksibilno radno vrijeme, kao i sloboda i samostalnost su istovremeno i izazovi jer samodiscplina i samokontrola moraju biti na visokom nivou, a to nije uvijek najjednostavnije. I rekao bih da je jedan od izazova i to što manje-više uvijek morate biti on-line i morate imati kvalitetan pristup internetu, a u našoj zemlji to nekada zna biti problematično.  Ali važno je znati da  na temelju svakog izazova možete izgraditi ozbiljne prednosti pa je bitno da izazove prihvatate!

Da li honorarima popunjavaš kućni budget ili si, zapravo, finansijski samostalan od ovakvog rada?

Kako sam u proteklom periodu intenzivno radio na više radnih mjesta istovremeno, a način rada je bio „in office“, odnosno u studiju u mom slučaju, nisam imao mnogo vremena da se posvetim freelancingu, pa mi je to uglavnom bio samo dodatni prihod. No, sada imam mnogo više vremena i već se trudim da si obezbijedim više angažmana kako bih mogao biti samostalan od takvog rada!

Porezi na dohodak freelancera: tvoje mišljenje o ovoj temi? Da li freelanceri koji ostvaruju ugovore izvan BiH trebaju plaćati poreze u zemlji i šta misliš o retroaktivnim porezima i o tome koliko freelanceri imaju podršku zvaničnih institucija?

Uvijek sam za poreze na svaki dohodak, pa i na dohodak freelancera. Porez kao takav ne doživljavam kao nešto što meni ili bilo kome šteti jer je to ustvari samo naš doprinos razvoju zemlje u kojoj živimo ali sam itekako nezadovoljan kako se upravlja novcem koji ljudi izdvajaju za državu. Tu toliko i ne krivim one koji upravljaju koliko krivim nas jer im to dozvoljavamo! Ali to sad nije tema.  Ne bih oporezovao freelancere koji ostvaruju ugovore van BiH ukoliko su porezi već plaćeni u toj zemlji, a koliko znam i slovo zakona kaže isto.  Retroaktivno oporezivanje, u ovakvoj situaciji, po mom mišljenju nema nekog smisla. Kada nekoga opteretite obavezom, prirodno je da mu pružite  i sva prava i uslove za rad! Što se podrške tiče još uvijek to ne možemo nazvati podrškom.  No, ja sam optimista i vjerujem da će se za relativno kratko vrijeme sve promijeniti!

S kim najčešće radiš, koju vrstu poslova, i kako dolaziš do novih ugovora?

Kada govorimo o našoj zemlji, najčešće radim usluge voice-overa i do ugovora dolazim na poziv klijenata ili posredstvom preporuke. Ni samoinicijativa mi nije nepoznanica.  A imam i nekoliko dugogodišnjih klijenata iz oblasti upravljanja društvenim mrežama.  Što se tiče online platformi za freelancere, tu je već sve dinamičnije i konkurencija je veća pa  malo teže dolazim do ugovora, no nije nemoguće. U tom slučaju projekti su uglavnom jednokratni, bar ja zbog organizacije vremena preferiram takve ali ponekad  bude i jako dobrih saradnji koje potraju. Osim za klijente iz BiH i regije, radio sam i za klijente u Norveškoj,  Poljskoj, Japanu i još  nekoliko azijskih zemalja, ne mogu se ni sjetiti svih… Ono što bih volio napomenuti jeste da se na globalnom tržištu više cijene vaš rad  i da ste bolje plaćeni!

Ako bi ti na izbor bili ponuđen jedan, zvanični ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa svim što takav ugovor prati i posla/poslova i načina na koji to sada radiš, za šta bi se odlučio?

Zvanični ugovor na neodređeno koji me ne ograničava da dio vremena koje ne provodim na poslu investiram u freelancing.  Šalim se, iako ne zvuči loše. U ovom momentu, s obzirom na to da još uvijek ne smatram da imam  dovoljno dobru bazu iskustva, opredijelio bih se za zvanični ugovor na neodređeno. Dugoročno mi je freelancing  znatno atraktivniji!

Misliš li da postoji dovoljno posla za sve koji se odluče na freelancing?

Posla uvijek ima dovoljno za sve, za freelancere možda čak i više uzimajući u obzir to da geografski, uglavnom niste ograničeni pa je samim tim i baza poslova veća.

Istina, nije ga lako dobiti. Ali nije ni nemoguće. Kad razmišljate o pronalasku posla, uvijek si postavite pitanje: „A zašto bi neko baš mene zaposlio i meni ukazao povjerenje?“

Ako niste zadovoljni odgovorom na to pitanje, poradite na tome! Rad na sebi je nešto što ne prestaje, odnosno ne bi smjelo da prestane. Ne natječite se sa konkurencijom. Natječite se sa samim sobom. Otkrivajte vlastite mogućnosti i pomjerajte vlastite limite. S takvim pristupom – posla će biti! Sve to radom! Korak po korak!

 


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.