Pauze od razmišljanja, tzv. stanke za mozak – kratke neakademske stanke čija je svrha pomoći učenicima da se pripreme za učenje ili se iznova usmjere na određeni zadatak i vježbe fokusirane pažnje u kojima učenici usmjeravaju pažnju na zadanu aktivnost, osjećaj, događaj, donose brojne dobrobiti djeci koja ih prakticiraju jer pomažu mozgu rasteretiti se i pripremiti se na učenje, prenosi pametnica.harfa.hr.
Stanke za mozak kreiraju stanje opuštene budnosti dok vježbe fokusirane pažnje pomažu usporiti i usredotočiti se na poticaj, poboljšavajući svoje izvršne funkcije održavanja pažnje i emocionalne regulacije. Ovim se praksama disciplina vježba proaktivno, prije nego što nastanu bilo kakvi problemi.
Vježbe koje slijede jednako funkcioniraju kod učenika nižih i viših razreda osnovne škole, ali i kod starijih. Možete ih praktikovati kod kuće, kad dijete treba savladati veću količinu gradiva ili ima puno domaće zadaće, ali i u razredu.
STANKE ZA MOZAK
Guljenje mandarine
Dajte djetetu mandarinu. Za početak, neka pogodi što će raditi s njom sljedećih nekoliko minuta, prije nego je pojede. Možete pitati i podsjeća li ga mandarina na ljudski mozak, na koji način?
Zatražite da drži mandarinu iza leđa, ili da zatvori oči, pa neka je tako pokuša oguliti, a da ostane cijela (za stariju djecu, iza leđa, mlađu, sa zatvorenim očima).
Je li bilo lagano? Teško? Teže nego je dijete očekivalo? Koliko brzo je dijete ogulilo mandarinu? Dok dijete jede mandarinu, razgovarajte o mirisu, teksturi, osjećajima i možda ponekom potaknutom sjećanju. Ova aktivnost otpušta stres, pomaže koncentraciji i stvara ugodu (mirisi).
Zrcalne slike (igra u paru)
Sjedite nasuprot djetetu. Na komadu papira, dijete crta sliku koja ima nekakvu vezu s predmetom koji će učiti nakon aktivnosti ili iz kojeg ima zadaću. Pokušavate precrtati sliku i pogoditi što slika predstavlja. Nakon toga zamijenite uloge. Ova aktivnost opušta stres i pomaže koordinaciju ruke i oka.
Ova aktivnost je zanimljivija kad se radi u razredu, s po dvoje učenika u paru.
Lijevanje vode
Dajte djetetu dvije male papirnate ili plastične čaše, a jednu napunite vodom. Neka dijete vježba izlijevati vodu iz jedne čaše u drugu i samo pronađe ritam lijevanja tekućine. Nakon nekoliko pokušaja, neka proba lijevati vodu, polako i oprezno, sa zatvorenim očima. Za tridesetak sekunda neka samo pogleda koliko mu je uspjelo preliti iz čaše u čašu bez prolijevanja. Ova vježba djeluje opuštajuće i pomaže koordinaciju pokreta.
Plaženje jezika
Uz pomoć papirnate maramice, neka dijete proba isplaziti jezik najdalje što može. Ova aktivnost opušta grlo, nepce, vrat i moždano deblo. Razmislite čime biste ovu “vježbu” mogli učiniti još zabavnijom.
Pjevušenje
Brojni su načini kako od pjevušenja učiniti korisnu pauzu. Dijete može odabrati jednu riječ koju će pjevušiti, jedna osoba može “zadati melodiju ili riječi” koju onda dijete (ili više djece, ako se radi u razredu) ponavlja. Uz odabranu melodiju pjevušenja, mogu se uključiti pokreti ruku i nogu u ritmu pjesme.
Ova aktivnost otpušta stres i blokade.
Šaranje s obje ruke
Neka dijete drži flomastere različite boje, u svakoj ruci po jedan i šara istovremeno s obje ruke po papiru, u ritmu muzike jedno 30 sekundi. Nakon toga, neka promotri crtež i proba prepoznati na njemu likove ili ukazati na čudne šare koje su proizašle iz šaranja.
Pisanje
Neka dijete odabere riječ po izboru i napiše je nekoliko puta dominantnom rukom. Nakon toga, neka je ponovo napiše drugom rukom.
neka opiše kako se osjećalo, na koji način je osjećalo težinu kod pisanja i kakve je osjećaje imalo u mozgu dok je pisalo nedominantnom rukom.
VJEŽBE FOKUSIRANE PAŽNJE
Disanje
Neka dijete duboko udahne, dižući obje ruke u zrak iznad glave i zadrži dah četiri sekunde. Dok izdiše, neka polako spusti ruke iza vrata i nježno masira svoj vrat. Udah i izdah ponavlja nekoliko puta, po želji, sve dok ne osjeti opuštanje i smirenje.
Ocrtavanje obrisa ruke
Flomasterom ili bojicom, dijete ocrtava trag svoje ruke po papiru, ne dižući flomaster s papira. Ponavlja onoliko puta koliko je potrebno da osjeti smirenje. Dok ocrtava ruku, dijete je fokusirano na disanje.
Plivanje u dubokome
Neka dijete legne na trbuh i pokreće proizvoljno ruke i noge uz udah i izdah pet puta. Kod šestog udaha, neka polako opusti ruke, još uvijek lupajući nogama. Sa sedmim udahom, prestaje s pokretima i opušta tijelo ležeći mirno i zamišlja kako uranja u vodu ili, zamišlja da je na oblacima koji ga vuku prema gore.
Sugerirajte djetetu da zamisli da je u bestežinskom stanju i da lebdi ili pluta na svom omiljenom mjestu. Dijete usput može zamišljati različite boje i zvukove, dok duboko diše nekoliko minuta.
Kockica leda
Dajte djetetu kockicu leda, da je drži u ustima ili u ruci. Uputite ga da ne grize kockicu i ne razbija je nego da pažnju usmjeri na to kako se ona topi i smanjuje. Dijete može zamisliti kako se njegov problem ili stres otapa zajedno s kockicom leda.
Stablo balansiranja
Neka dijete stavi obje noge čvrsto na tlo. Postupno, dijete diže jednu nogu do koljena druge noge i dotakne unutrašnjost koljena stopalom. Istovremeno podiže ruke iznad glave. Stojeći tako na jednoj nozi, dijete može probati raširiti ruke kao što stablo širi svoje grane.
Nakon nekog vremena, dijete ponavlja radnju s drugom nogom.
Dijete može glumiti i stablo na vjetru ili čak nevremeno, kad će usredotočiti pažnju na to da, unatoč gibanju grana (ruku), stablo stoji čvrsto na tlu.
Fokus na ravnoteži
Neka dijete stoji na jednoj nozi dok drugu drži u zraku. Sa svakim udahom, neka dijete proba podignuti nogu još malo više. Pažnja je usredotočena na jednu točku pred djetetom (“sidro” koje čuva ravnotežu) i na to koliko visoko dijete može podignuti nogu.
Nežvakanje žvakaće gume
Dajte djetetu žvakaću gumu i zatražite da je drži u ustima minutu, ali bez žvakanja. Neka dijete osjeti što se događa u ustima, osvijesti kakav okus ima guma za žvakanje kad je dijete ne žvače.
Sve navedene aktivnosti lako može provoditi roditelj sa svojim djetetom, prije nego što dijete krene pisati domaću zadaću ili učiti. Osobito je vrijedno prakticirati ih kad je dijete vidno uznemireno, u strahu i pod stresom jer ćete mu ovim “vježbama” pomoći sniziti razinu stresa i pripremiti mozak na učenje. Jer, djeca najbolje uče kad su opuštena i osjećaju se zaštićeno i smireno.
Ove je aktivnosti moguće provoditi i u učionici, a to je posebno vrijedan dar koji nastavnici mogu dati svoj djeci. Djeca dolaze iz različitih okruženja i neka odrastaju u bitno stresnijem okruženju od drugih, u nepovoljnijim uvjetima. Ove aktivnosti mogu im pomoći pripremiti se za lakše praćenje nastave i usvajanje gradiva. Emocionalna regulacija čiji razvoj ove aktivnosti potiču, pomoći će djeci i u ostalim životnim situacijama.
(STUDOMAT.ba)