Kada pomenemo riječ „nauka“ obično što nam prvo pada napamet su velikani astronomije, fizike i matematike poput Tesle, Ajnštajna, Kopernika, Njutna…


Ipak, ne možemo, a da ne pomenemo mnogobrojne žene koje su dale doprinos nauci, samo što se za njih i o njihovim životima veoma malo zna.

Nesumnjivo najznačajnije ime u nauci je Marija Sklodovska Kiri. Francuska naučnica poljskog porijekla dala je najznačajniji doprinos otkriću dva hemijska elementa: radijumu i polonijumu. Pohađala je Univerzitet u Sorboni gdje je bila najbolji đak u klasi fizike i hemije. Sa svojim suprugom Pjer Kirijem dobila je Nobelovu nagradu za fiziku  1903. godine, a 1911. godine za hemiju. Prva je žena koja je dobila ovo naučno priznanje i ujedno jedina koja je dobila dva.

Ejda King Lavlejs Bajron – Čini se da ova ljupka dama nije imala ništa zajedničko sa čuvenim ocem pjesnikom, lordom Bajronom. Svog oca nije nikada upoznala, jer se njena majka razvela od njega kada je Ejdi bilo pet mjeseci. Veoma rano se zainteresovala za prirodne nauke i matematiku i ona je zapravo prva žena programer. Sarađivala je sa Čarlsom Bebidžom, čuvenim matematičarem o konceptu analitičke mašine. Njegov čuveni rad prevodi i dodaje neke svoje ideje o algoritmima. S pravom je možemo nazvati pionirkom informatike.

Irena Žolio – Kiri je krenula stopama svojih roditelja i zajedno sa bračnim partnerom Frederikom Žolio započinje svoje prve istraživačke radove. Za zajednički rad „sinteza novih, radioaktivnih čestica” dobijaju Nobelovu nagradu 1935. godine. Bila je redovni profesor Fakulteta nauka u Parizu i član Nacionalnog komiteta Unije francuskih žena.

Rozalind Frenklin – iako se Džejms Votsonu i Frensis Kriku dodjeljuje priznanje za otkriće DNK strukture, ova mlada biofizičarka i kristalograf je prva koja je u laboratoriji uspjela da napravi fotografije ove dvolančane strukture. Njen kolega Moris je ovu misteriju pokušavao godinama da riješi zajedno sa Votsonom i Krikom. Bez njene dozvole je uzeo fotografije i pokazao kolegama. Njih trojica su 1962. godine dobili Nobelovu nagradu za ovo otkriće. Žrtvovala se za nauku, a nije za to bila nagrađena.

Hedvig Eva Marija Kisler poznatija kao Hedi Lamar je bila holivudska glumica jevrejskog porijekla. Ova „najljepša žena na filmu“ kako su je svojevremeno nazivali američki kritičari pored 30 snimljenih filmova i šest propalih brakova dala je izvrstan doprinos nauci i tehnologiji. Bila je pionir bežične tehnologije i smislila je patent za prijenos signala u modernim telekomunikacijama. Radila je sa Džordžom Antajlom, a njihove patente je otkupila kanadska kompanija WiLAN. Izum je bio ključan za osposobljavanje uređaja za Bluetooth i Wi-Fi.

(Emilija Jelić / STUDOMAT.ba)