Prepisivanje i različite metode varanja u cilju dobijanja bolje ocjene postoje od kada i sam sistem obrazovanja. Među učenicima i studentima generacijama se prenose i usavršavaju provjerene tehnike kojima uz malo hrabrosti i vještine možete lakše, sa manje truda, položiti test.
Akademsko nepoštenje najčešće podrazumijeva prepisivanje, šaputanje, plagiranje ili kopiranje sadržaja, plaćanje nekome da se napiše rad, čak i lažno predstavljanje da bi se polagao ispit umjesto druge osobe.
Iako globalno ne predstavlja nov koncept, utisak je da je korišćenje nedozvoljenih sredstava sve zastupljenije u domaćim obrazovnim institucijama. Brojne ankete to i potvrđuju činjenicom da je preko 80% biviših studenata priznalo da je na neki način varalo tokom obrazovnog procesa.
Jedan od najvećih razloga ove pojave stručnjaci vide u ubrzanom razvoju tehnologije i digitalizaciji koja je olakšala komunikaciju i prenos informacija. Dobro poznate puškice, nekada pisane na papirićima i savijane u rolnice da se lakše sakriju, zamijenila je savremena oprema za varanje na ispitima.
Mogu se nabaviti čitavi paketi uređaja za polaganje pismenih i usmenih testova koje čine bubice i mikro kamere (skrivene u olovku, naočare, sat…). One rade na drugačijim frekvencijama od mobilnih telefona, čiji je rad na ispitima uglavnom onemogućen ometačima signala.
Najčešći razlozi za varanje na ispitima
Mnogo je razloga zašto studenti i đaci prepisuju i varaju na ispitima, a neke od glavnih navodimo u nastavku teksta, piše Ozonpress.net.
Pritisak i strah od neuspjeha
Očekivanja i pritisak porodice, okruženja i nastavnika koje studenti ne žele da iznevjere mogu biti snažan motiv za prepisivanje. Društvo takođe forsira stereotip po kojem uspjeh u životu zavisi od dobrog prosjeka. Iz najbolje namjere, mnogi roditelji očekuju visoke ocjene i uspjeh u školi, a ponekad idu u krajnost da time djecu ucjenjuju i uslovljavaju. Zbog toga oni čine sve da ispune njihove želje.
Nezainteresovanost za predmete
Učenici često varaju kada zaključe da određeni zadatak ili čitav predmet nema veliki značaj za kompletan proces učenja. Savremeni studenti su praktični i više fokusirani na karijeru. Otuda imaju tendenciju da manje pažnje i vremena posvećuju oblastima koje ne daju nikakvu vrijednost njihovom budućem poslu. Istraživanje iz 2017. podržava činjenicu da učenici više varaju na predmetima koji im nisu interesantni.
Društvene norme
Varanje je integrisano i čak prihvatljivo u modernom društvu, koje ga nerijetko kategorizuje kao snalažljivost. Većina varalica nikad ne bude uhvaćena ili adekvatno kažnjena. Ovo i poštene studente tjera da preispitaju svoje kodekse ponašanja, oni gube motivaciju da vrijedno i pošteno rade, pa slijede svoje kolege da do boljih rezultata dođu na nepošten način.
Stres i loše upravljanje vremenom
Studenti i učenici pribjegavaju varanju na ispitima kada su u nedostatku vremena da adekvatno isprate nastavni plan i program. Ljenost, loše navike u učenju i odlaganje obaveza dovode do nagomilavanja zadataka. Nevešto upravljanje vremenom vodi u stres i napetost, sa čim se zbog neiskustva teško nose i zbog toga traže prečice do boljih rezultata.
Sve dok postoje obrazovne ustanove, studenti će pokušavati da prepišu, a profesori da ih spreče u tome. Ovo predstavlja veliki izazov za akademski sistem.
Iako je najlakše za sve okriviti prepisivače, rješenje problema nalazi se u podrobnoj analizi nastavnog programa i načina njegovog sprovođenja, a ponajviše u razumijevanju motiva zašto studenti biraju ove neetičke i protivzakonite radnje.