Zašto je studiranje dobro za zdravlje

Nema sumnje – studiranje košta, donosi puno stresa i odnosi mnogo vremena. Na prvi pogled bi se moglo učiniti da samo donosi glavobolje, međutim, osim što ćete, ako ste studirali i uspješno završili studije, postati psihički zadovoljniji čovjek, takođe ćete biti i zdraviji. Čitajte dalje i saznajte o čemu se radi.

31.03.2013.

Nema sumnje – studiranje košta, donosi puno stresa i odnosi mnogo vremena. Na prvi pogled bi se moglo učiniti da samo donosi glavobolje, međutim, osim što ćete, ako ste studirali i uspješno završili studije, postati psihički zadovoljniji čovjek, takođe ćete biti i zdraviji. Čitajte dalje i saznajte o čemu se radi.

1. Izazov za mozak – Već decenijama se zna da je besposlenost odnosno neaktivnost mozga na duže vremena veoma loše za sam mozak jer on se tada ne razvija, nema izazova koji ga stimuliraju, a samim tim opadaju i moždane aktivnosti i performanse. Nedavno istraživanje o čijim je rezultatima izviješteno u medicinskom časopisu “Neurology” kaže kako studiranje itekako potiče mozak na aktivnost, ono je izazov za mozak, čime se smanjuje mogućnost zaboravljanja situacija i stvari, a posebno rizik od sve raširenije Alzheimerove bolesti. Naime, jedna od šest osoba nosi rizik za obolijevanje od Alzheimera, pa je ovo dobar razlog da još žešće prionete uz knjige. Pored toga, pokazalo se i da osobe koje su visoko obrazovane, i kada dobiju neki oblik demencije, on bude na znatno nižem nivou nego kod onih osoba koje nisu studirale.

2. Povećanje kognitivnih rezervi – Osobe koje studiraju stvaraju određene kognitivne rezerve koje su opet kasnije u životu dobre u borbi protiv raznih demencija. Jedno je istraživanje pokazalo da osobe koje su studirale i imale posao koji im je svakodnevno stimulirao mozak, kasnije odlično funkcionisale iako su imale na mozgu neke promjene koje se mogu nazvati demencijom. Međutim, znatno su se bolje snalazile u životu od osoba s jednakim promjenama na mozgu, a koje su imale samo prosječno školovanje i prosječan posao koji ne zahtjeva neku veću kognitivnu angažovanost. Naučnici su na osnovu toga zaključili da studiranje očvršćuje mozak i stvara kognitivne rezerve koje se aktiviraju kasnije u životu.

3. Manji krvni pritisak – Tridesetogodišnja studija na odsjeku za psihologiju Univerziteta Carnegie Mellon pokazalo je da je viša stopa obrazovanja povezana s manjim krvnim pritiskom. Naime, ove osobe lakše prevladavaju stres pa samim tim u krvi imaju manji nivo hormona kortizola od osoba sa prosječnom edukacijom. Druga studija iz 2008. godine koja je objavljena u časopisu jednog američkog instituta za tumore tvrdi kako su među osobama koje imaju diplomu manje rašireni tumori prostate, pluća, dojki i crijeva.

4. Više fizičkih aktivnosti i manje dima – Istraživanja su pokazala da među bivšim studentima kasnije u životu ima manje onih koji konzumiraju cigarete kao i da više redovno vježbaju, u poređenju s ostalom populacijom, a sve ovo je itekako pozitivno za zdravlje.

5. Volontiranje – Bivši studenti koji su završili fakultet više volontiraju i pokušavaju popraviti odnose u društvu, što ih čini psihički stabilnijima i zadovoljnijima.

(prijemnispiti.com)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.