Nakon što je napravljena velika edukacijska reforma prije 40-ak godina, finski školski sistem dosljedno zauzima vrh internacionalnih lista edukacijskih sistema.
Kako to uspijevaju? Jednostavno – idu protiv stalnog ocjenjivanja i centralizovanog modela koji koriste Zapadne zemlje.
Karakteristike:
1. Finska djeca kreću u školu tek sa 7 godina.
2. Rijetko dobijaju ispite ili rade zadaće sve dok ne dođu u tinejdžerske godine.
3. Djeca se ne mjere ni na koji način prvih 6 godina svoje edukacije.
4. Postoji samo jedan obavezan standardizovani ispit u Finskoj tek kad djeca napune 16 godina.
5. Sva djeca, pametna ili ne, pohađaju i uče u istim razredima.
6. Finska troši oko 30 posto manje po učeniku nego SAD.
7. 30 posto djece prima dodatnu pomoć tokom njihovih prvih 9 godina školovanja.
8. 66 posto srednjoškolaca odlazi na studije (najviše u Evropi).
9. Razlika između najslabijih i najboljih učenika najmanja je u svijetu.
10. Školski razredi ograničeni su na 16 učenika kako bi svaki sat mogli da izvode praktične eksperimente.
11. 93 posto Finaca završi srednju školu (17,5 posto više nego u SAD-u).
12. 43 posto finskih srednjoškolaca odlaze u strukovne škole.
13. Finski osnovnoškolci imaju ukupno 75 minuta pauze dnevno, dok je prosjek u SAD-u 27 minuta.
14. Učitelji provode samo četiri sata dnevno u razredu, a dva sata sedmično potroše na profesionalno usavršavanje.
15. Finska ima isti broj učitelja kao i Njujork, ali daleko manje učenika (600.000 učenika u poređenju s 1.1 miliona u Njujorku).
16. Školski sistem u potpunosti finansira država.
17. Svi profesori moraju imati magistarsku diplomu, a studiji za magistra su u potpunosti subvencionisani.
18. Nacionalni kurikulum sadrži samo osnovne smjernice.
19. Učitelji se biraju iz top 10 posto najboljih studenata.
20. U 2010. godini 6.600 prijava predano je za 660 mjesta za obrazovanje učitelja u osnovnim školama.
21. Prosječna početnička plata finskog učitelja iznosi 29.000 dolara u 2008. (u SAD-u 36.000 dolara) …
22. … dok srednjoškolski učitelji u 15 godina iskustva ostvare 102 posto primanja u odnosu na ostatak svojih kolega sa završenim fakultetom (u SAD-u taj broj je 62 posto).
23. Učitelji se ne plaćaju po uspješnosti.
24. Učitelji imaju isti status u društvu kao doktori i advokati.
25. Međunarodna standardizirana mjerenja u 2001. pokazala su da su finska djeca na vrhu ili vrlo blizu vrhu u prirodnim naukama, čitanju i matematici.
26. Uprkos svim razlikama između Finske i SAD-a, Finska lako pobjeđuje i zemlje sa sličnom demografijom. (npr, susjedna Norveška ima stanovništvo slične veličine i homogene kulture kao Finska, a obrazovni sistem sličan SAD-u s kojim dijeli i rezultate na međunarodnim rangiranjima).
(businessinsider.com)