Sve manje studenata, upitni mnogi studijski programi

Filozofiju na Banjalučkom univerzitetu prošle godine upisalo samo devet studenata, historiju sedam, geografiju šest.


students at lecture
Ilustracija: Envato

Ako bi se kojim slučajem prilikom definisanja upisne politike na oba javna univerziteta u RS primijenili evropski standardi pa i važeći Pravilnik o standardima i normativima za finansiranje javnih visokoškolskih ustanova, veliki broj studijskih programa u RS bio bi ukinut zbog manjka studenata.

Naime, pomenutim Pravilnikom definisano je da je minimalna nastavna grupa za programe u oblasti društvenih i humanističkih nauka 30 studenata na predavanjima, a 15 na vježbama, dok je kod prirodnih, tehničkih, biotehničkih nauka minimalna grupa 15 studenata na predavanjima i pet na vježbama, prenosi Blmojgrad.com.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Međutim, situacija na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjaluci je takva da veliki broj studijskih programa ne ispunjava ove uslove po broju studenata. Primjera radi, na studijskom programu Industrijsko inženjerstvo na Mašinskom fakultetu u Banjaluci u školskoj 2021/2022. godini upisana su samo tri studenta, a na smjeru Zaštita na radu pet studenata.

Ništa bolja situacija nije ni na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, gdje je na smjeru Animalna proizvodnja prošle godine upisano osam studenata, dok je na smjeru Agrarna ekonomija i ruralni razvoj upisan jedan student manje, odnosno njih sedam.

Takođe, na Tehnološkom fakultetu od četiri studijska programa na tri nije upisan dovoljan broj studenata za organizovanje studijske grupe pa je tako na Hemijsko inženjerstvo i tehnologije upisano svega šest studenata od 30, koliko im je odobreno da upišu, dok je na smjer Prehrambene tehnologije i industrijske biotehnologije upisano 11 od odobrenih 48 itd.

Inače, veliki broj fakulteta je zbog manjka broja studenata u problemu, a skoro da su rijetki oni koji su u prošloj godini upisali dovoljan broj studenata za formiranje studijskih grupa, međutim prema nezvaničnim informacijama, univerziteti su opet zatražili da im se odobre manje-više iste kvote za upis studenata kao i prošle godine i pored činjenice da ne postoji šansa da se one popune.

– Smatramo da treba izvršiti detaljnu reviziju i razmotriti njihovo restruktuiranje, spajanje sa drugim studijskim programima ili upisivati studente na svake dvije-tri ili više godina, zavisno od potrebe tržišta rada, rekli su u MNRVOID-u.

Ipak, u ovom ministarstvu lopticu za reviziju prebacuju na Savjet za visoko obrazovanje, čija je zakonska obaveza da da preporuke za upisne kvote za akademsku 2022/2023. godinu.

– Bavimo se tom problematikom i razmišljamo o narednim koracima. Trenutno nismo donijeli konkretne zaključke i nije lako ni otvoriti ni zatvoriti neke smjerove. Treba to dobro sagledati da li da se ukrupne neki smjerovi ili je manjak studenata samo ove godine. Ne bi trebalo poteze vući ishitreno, visoko obrazovanje je složen sistem i prilično inertan i jako je teško praviti rezove, rekao je Aleksandar Milašinović, dekan Mašinskog fakulteta u Banjaluci, dodajući da su u kontaktu i s nadležnim ministarstvom u vezi s ovim problemom i da je zaključeno da se ide u analizu studijskih programa.

Kakvo je stanje na ova dva univerziteta, možda najbolje govore podaci o broju zaposlenih i broju studenata.

Na javnim univerzitetima u RS ima ukupno 17.345 studenata, a zaposlenih 2.955, tako da na manje od šest studenata dođe jedan zaposleni na univerzitetu.

Borislav Malinović, dekan Tehnološkog fakulteta u Banjaluci, ipak tvrdi da i pored toga što nije upisan dovoljan broj studenata, studenti normalno prate nastavu, te da se ne može govoriti o manjem kvalitetu nastave.

– Naprotiv, manji broj studenata ima kvalitetniju nastavu. Veći dio nastave na Tehnološkom fakultetu je praktična nastava i broj studenata u grupama je manji, što omogućuje kvalitetniji praktični i samostalni rad u laboratorijama, kao i na računskim vježbama, rekao je Malinović, dodajući da su pokrenute revizije studijskih programa od strane nadležnog ministarstva, ali da na Tehnološkom fakultetu ne razmišljaju u tom smjeru.

I pored činjenice da na određenim studijskim programima nema dovoljan broj studenata za organizovanje nastave, mora se cijeniti javni interes i pojedini programi moraju se izvoditi bez obzira na broj studenata.

– Postoji grupa studijskih programa čije je izvođenje od posebnog javnog interesa. Jezik i književnost, historija, geografija, muzička i likovna kultura kao i bazične discipline, filozofija, bez kojih univerzitet ne može opstati kao naučnoistraživačka ustanova. Ti studijski programi se moraju i dalje izvoditi bez obzira na broj studenata, rekli su u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo.

Kakva je situacija s ovim studijskim programima, možda najbolje pokazuju podaci da je filozofiju na Banjalučkom univerzitetu prošle godine upisalo samo devet studenata, historiju sedam, geografiju šest, srpski jezik i književnost 18.