Studiranje je u bosanskohercegovačkom društvu postalo privilegija bogatih. Školarina na javnim univerzitetima raste iz godine u godinu. O ljetovanju na moru mnogi samo sanjaju, ponekad i o odlasku u grad udaljen svega nekolika sati. S druge strane, postoje studenti koji stalno negdje putuju, odlaze na seminare, edukacije, treninge, donose neka iskustva koja, vrlo vjerovatno, ne bi doživjeli u svakodnevnom obrazovnom procesu. Kako ti studenti dolaze do ponuda za programe razmjena studenata, praksi, seminara i treninga nije nikakva tajna. Besplatnih programa ima mnogo, a u masi ponuđenih za studente iz Bosne i Hercegovine, sigurno ćete pronaći barem nekoliko zanimljivih za sebe.
Piše: Irma Husić, novinar.me
Gdje pronaći priliku za sebe, odakle krenuti, kome se obratiti? U nastavku donosimo nekoliko prijedloga i konkretnih primjera omladinskog i studentskog aktivizma.
Student si. Prije bilo kakve daljnje potrage možeš se obratiti zaposlenima na svom univerzitetu. Svaki univerzitet ima, ili bi trebao imati, kancelariju za međunarodnu saradnju. Mirsada Behram, referent za međunarodnu saradnju Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru kaže da nije u potpunosti zadovoljna odzivom studenata na ponuđene prilike. „Svake godine se povećava broj studenata koji svoje znanje i iskustvo žele proširiti kroz seminare, prakse i putovanja, ali u odnosu na broj studenata koji studiraju na univerzitetu, ne mogu biti zadovoljna studentskim aktivizmom“, kaže Behram. Ona dodaje da njena služba na univerzitetu radi dosta efikasno, te da studenti ovog univerziteta dnevno prime najmanje dvije obavijesti o mogućnostima napredovanja i aktivizma kroz vannastavne aktivnosti, putem e-maila i web stranice univerziteta.
U kontekstu omladinskog aktivizma, jedna od konkretnih stvari koju možete uraditi jeste da se uključite u neku lokalnu omladinsku organizaciju ili volonterski centar. Takve organizacije uglavnom rade na mnogim projektima koji mladima pružaju mogoćnost aktivizma u lokalnoj zajednici, ali i mogućnosti putovanja u okviru projekata. Jedno takvo udruženje je Omladinski centar Jajce. O aktivnostima ovog centra na međunarodnom polju, koordinator za međunarodne projekte, Samir Beharić, navodi:
„Kad je riječ o programima razmjene i rada s volonterima, Omladinski centar Jajce je organizacija koja na takvim projektima radi od svoga osnivanja – od 2002. godine, te ove godine obilježavamo jubilej. To je deset godina uspješnog rada OC-a i deset godina rada na međunarodnom planu. U samom početku najveća međunarodna saradnja bila je ostvarena sa njemačkim nevladinim organizacijama koje su u Jajce na nekoliko mjeseci slale svoje volontere. Mladi Nijemci koji su dolazili u ‘kraljevski grad’ su, između ostalog, imali priliku da u Jajcu rade na izgradnji demokratizacije, slobode govora i jačanju civilnog društva.“
Omladinski centar Jajce 2004. godine postaje dio Youth in Action programa, pokrenutih i finansiranih od strane Evropske komisije. Ovdje je bitno napomenuti da je OC jedna od prvih organizacija akreditovanih u BiH kada je riječ o ovoj vrsti razmjene volontera. U prvom predu, tu se radi o Evropskom volonterskom servisu (EVS), koji mladim ljudima iz cijele Evrope pruža priliku da u trajanju od dva do dvanaest mjeseci volontriraju u nekoj od evropskih zemalja. Do sada, Omladinski centar je preko EVS-a ugostio preko 30 volontera iz Španije, Francuske, Njemačke, Austrije, Italije, Belgije, Poljske…
EVS je velika prilika za mlade Bosance i Hercegovce koji imaju želju volontirati u nekoj od evropskih zemalja. Omladinski centar Jajce, pored primanja volontera radi i kao “sending” organizacija, tj. organizacija koja priprema i šalje volontere u partnerske organizacije širom Evrope. Pored EVS-a, Omladinski centar Jajce radi i sa posebnim njemačkim volonterskim servisom koji se zove Weltwaerst. To je program njemačkog ministarstva za saradnju, a putem kojeg se u Afriku, Aziju, Južnu Ameriku i zapadni Balkan šalju samo njemački volonteri.
Jedna od organizacija koje djeluju na području cijele Bosne i Hercegovina i kojima su upravo studenti ciljna grupa je AIESEC. AIESEC nudi dvije vrste studentskih praksi: razvojne prakse i plaćene prakse.
Razvojne prakse traju od šest do osam sedmica i predstavljaju rad na nekom projektu u inostranstvu zajedno sa studentima iz cijelog svijeta. Smještaj i hrana su obezbjeđeni, dok troškove odlaska u tu zemlju i džeparac pokriva sam praktikant. Cilj razvojnih praksi je usavršavanje stranog jezika, rad na projektima iz različitih oblasti, upoznavanje ljudi iz cijelog svijeta, upoznavanje novih kultura i još mnogo pozitivnih iskustava. Uslovi za apliciranje na ovu vrstu praksi su uglavnom znanje engleskog jezika i prezentacijske vještine.
Plaćene prakse su predviđene uglavnom za apsolvente i diplomce (sa nekim izuzecima), a traju od šest mjeseci do dvije godine. Ove prakse predstavljaju rad iz oblasti studiranja u nekoj od kompanija u inostranstvu, pri čemu se prima plata koju praktikant koristi za plaćanje smještaja i za troškove života uopšte. Uslovi za apliciranje na ove prakse su mnogo veći i brojniji, zahtijevaju različita znanja i vještine iz oblasti studiranja i razlikuju se od kompanije do kompanije.
„Ovo znači da se vi možete obratiti našoj organizaciji za praksu putem e-maila bilo kada, a mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da pronađemo adekvatnu praksu za vas“, rekli su nam u Lokalnom komitetu AIESEC-a Banja Luka.
Zadnje, ali ne i manje bitno, jeste vaša indivudualna potraga putem interneta. Mnoštvo je stranica koje plasiraju informacije o projektima za mlade koji žele pronaći adekvatnu praksu, seminar, razmjenu, studentska takmičenja ili čak ponude za master i PhD studije u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.
Trebamo li napominjati da je za prekogranične razmjene uglavnom potrebno znanje engleskog ili njemačkog jezika? Dakle, odlučite šta, gdje i kako želite, i krenite u akciju. Sretno!
(STUDOMAT.ba)