Mnogi ljudi uglavnom odlaze u krevet kasnije nego bi trebali ili spavaju tek toliko da bi sutradan mogli donekle funkcionirati i izgurati dan.
Stručnjak je detaljno je ponudio objašnjenje drastičnih posljedica koje nedostatak sna može imati na naše cjelokupno blagostanje, i kratkoročno i dugoročno.
Matthew Walker, autor knjige Why We Sleep i profesor neuronauke i psihologije na Kalifornijskom uveučilištu Berkeley, objasnio je kako san ili nedostatak sna može ozbiljno utjecati na vaše zdravlje.
– Sigurno znamo da će nedostatak sna zapravo spriječiti vaš mozak da za početak stvara nova sjećanja, tako da je gotovo kao da se bez sna memorijski pretinac mozga isključuje i ne možete spremiti nova iskustva u pamćenje, kaže on.
Međutim, to nije ono najgore. Nedostatak sna također može dovesti do toga da vaš mozak razvije veću koncentraciju beta amiloida, toksičnog proteina koji je povezan s Alzheimerovom bolešću, piše Klix.
– Tokom dubokog sna noću, kanalizacijski sistem unutar mozga zapravo se pokreće i počinje ispirati ovaj otrovni protein, beta amiloid, objašnjava Walker.
Dakle, ako ne spavate dovoljno svake noći, nakupit će se više tog proteina povezanog s Alzheimerovom bolešću. Što se više proteina nakupi, to je veći rizik od razvoja demencije kasnije u životu.
Kao što mnogi već znaju, gubitak sna također je povezan sa slabijim imunološkim sistemom.
– Nakon samo jedne noći od četiri do pet sati sna, smanjuje se od 70 posto ključnih imunoloških stanica koje se bore protiv raka, a nazivamo ih prirodnim stanicama ubojicama, kaže on.
Walker objašnjava da manjak sna može povećati rizik od razvoja raka crijeva, prostate ili dojke kasnije u životu. Nadalje, 2007. godine Svjetska zdravstvena organizacija službeno je klasificirala određene oblike rada u kasnim smjenama kao “vjerovatno kancerogene” zbog toga što mogu poremetiti vaš cirkadijalni ritam.
Dobar noćni san može pomoći u snižavanju krvnog pritiska, zbog čega propuštanje mirne noći također može negativno utjecati na vaš kardiovaskularni sistem.
– Ako ne spavate dovoljno, nećete ponovno pokrenuti kardiovaskularni sistem pa vam krvni pritisak raste, objašnjava Walker.
Spavanje od samo šest sati noću može dovesti do 200-postotnog povećanog rizika od moždanog udara ili fatalnog srčanog udara tokom života.
– Kad prođemo 16 sati budnosti, počinjemo uočavati mentalno i fiziološko pogoršanje u tijelu. Znamo da nakon što ste budni 19 ili 20 sati, vaš mentalni kapacitet je toliko oslabljen da biste bili u sličnom stanju kao pijana osoba prilikom vožnje, dodaje, piše Klix.ba.
Walker navodi da se čini da je “period recikliranja ljudskog bića” oko 16 sati, objašnjavajući,
– Potrebno nam je oko osam sati sna da popravimo štetu budnosti, dodaje.