Naučno istraživanje sprovedeno je u Australiji i sadržalo je više od 12.000 učenika srednjih škola i studenata prve godine različitih fakulteta, piše beleske.com.
Ovom prilikom otkriveno je da studenti koji svakodnevno koriste Internet i redovno igraju onlajn video igrice postižu bolje rezultate u matematici, čitanju i na testovima inteligencije, nego njihovi vršnjaci koji nemaju naviku da često koriste modernu tehnologiju.
–Studenti koji igraju igre skoro svakog dana postižu 15 bodova iznad prosjeka u matematici i 17 bodova iznad prosjeka u nauci, kaže ekonomista Alberto Poso sa RMIT Univerziteta u Melburnu.
–Kada igrate onlajn igre, rješavate zadatke kako biste prešli na sljedeći nivo i to uključuje korišćenje nekih opštih znanja i vještina u matematici, čitanju i nauci koju ste naučili tokom dana. – dodaje on.
U studiji su korišćeni australijski podaci iz Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA), koji su testirali studente sa više od 700 univerziteta i prikupili informacije o njihovim ličnim interesima i onlajn aktivnostima.
Poso sugeriše da studenti koji redovno provode vrijeme igrajući neku vrstu igrica razvijaju analitičke vještine i rješavaju probleme koji im takođe mogu pomoći u njihovom školskom ili univerzitetskom radu.
Naravno, sve ovo zavisi od vrste igara koje igrate. Morate razumjeti da destruktivne igre nikada neće imati pozitivan učinak na vaš mozak, zdravlje ili inteligenciju.
Konstruktivnim igrama smatraju se one koje na bilo koji način mogu da podstaknu vaše razmišljanje, bilo da se radi o taktičkim igrama, igrama memorije, učenju stranog jezika ili već nešto slično.
–Ponekad igrači moraju razumjeti neke od principa hemije, tako da stvarno moraju uključiti nauku u svoje slobodno vrijeme, rekao je Poso.
Neki psiholozi su tvrdili da komplikovane igre na mreži mogu biti korisne za kognitivni razvoj.
U nekim igrama razvijaju se i motoričke i prostorne vještine, kao i preciznost. Igrači se u igri vrlo brzo moraju snaći, doći do grada koji se nalazi na mapi, a za to moraju razviti vrlo dobre vještine snalaženja u prostoru.
U nekim igrama igrači razvijaju multitasking, pronalaze različita rješenja, mjenjaju taktike i slično. Osim toga, igrač se uči brzom razmišljanju, analiziranju situacija i efikasnom donošenju odluka.
Ipak, ne radujte se prerano, naučnici otkrivaju da studenti koji igraju destruktivne igre ili pretjerano koriste društvene mreže rizikuju da zaostaju u svojim akademskim dostignućima.
Proso objašnjava da društvene mreže oduzimaju previše vremena i negativno utiču na svjest mladih ljudi.
Naučna činjenica koja ide u prilog ovoj tvrdnji jeste da studenti koji dnevno provode dosta vremena na društvenim mrežama imaju 20 poena manje u matematici, u poređenju sa studentima koji nikada ne koriste društvene medije.
–Nećete rješavati probleme pomoću Facebook-a, rekao je Poso.
Poso tvrdi da se nerjetko dešava da studenti koji ne žele da uče ili imaju neki problem na fakultetu, upravo zato provode previše vremena na društvenim mrežama i zatim tvrde da nisu imali vremena da uče, što nije ni blizu istini, ali njima služi kao sjajno opravdanje.
Iako ova studija pravi povezanost između igara i ocjena, važno je napomenuti da ovo nije analiza sprovedena na svjetskom nivou, ali može imati smisla i za druge države osim Australije.
Ipak, nemojte bukvalno shvatiti da treba da provedete svoje vrijeme ispred računara i da ne učite, živeći u uvjerenju da je ovo dovoljno za uspjeh na fakultetu.
Proso objašnjava da je najbolje da budete odgovorni prema svojim univerzitetskim obavezama, a da istovremeno budete strastveni gejmer.
To zapravo znači da ćete tako brže i bolje naučiti sve što vam treba za fakultet, a zatim ćete moći da igrate omiljene igre koliko želite.
Idealan spoj, zar ne?
(STUDOMAT.ba)