fbpx

Sedam provjerenih načina da se riješite treme pred ispite

Saznajte šta je stimulativna, a šta inhibitorna trema i kako pobijediti strah pred ispite.


Ispiti su sami po sebi stresne situacije. Kada se tome dodaju neprospavane noći, velika očekivanja, strah od neuspjeha i brojni drugi faktori, razumljivo je zbog čega je trema pred ispit jedna od prvih asocijacija na ovu pojavu.

Efekti treme se mogu manifestovati kroz podrhtavanje ruku i glasa, mucanje, crvenilo u licu, znojenje dlanova, ubrzano lupanje srca, stomačne probleme, sušenje grla, a nekada i gubitak svijesti.

Iskusni profesori u većini slučajeva umiju da procene razliku između straha i neznanja. Ipak, dešava se da i oni najbolje pripremljeni studenti zbog treme pokažu i do 30% lošije rezultate na ispitima, pogotovo ukoliko je u pitanju usmeno ispitivanje. Dobra vijest je da je tremu moguće prevazići, piše Studentskizivot.com.

1. Probajte da razumijete tremu i pretvorite je u svog saveznika

Kod zdravih ljudi adrenalin nije povišen, odnosno nalazi se u propisanim granicama. Do pojačanog lučenja adrenalina dolazi tek ukoliko dođe do situacije koja izaziva određenu dozu straha. Kod ljudi čija je osjetljivost autonomnog nervnog sistema adekvatna, do značajnog povećanja lučenja adrenalina doći će samo ukoliko se nađu u neposrednoj opasnosti.

Kako svoj organizam ne biste izlagali ovakvom stresu, bitno je da pred ispit sagledate sve činjenice – koliko ste vremena uložili, koliko gradiva ste savladali, zbog čega vam je važno da položite taj ispit, koji su vam dalji koraci ukoliko položite određeni predmet ili šta je potrebno bolje da učinite narednog puta, ukoliko padnete. Ako na ispit pođete mentalno pripremljeni za svaki mogući ishod, trema će biti blaža, jer se nećete suočavati sa potpuno nepoznatom situacijom. Saznanje o tome šta ćete postići ukoliko zadovoljite sve kriterijume za polaganje određenjog predmeta vam može dati dodatan motiv.

2. Prepoznajte koju vrstu treme osjećate

Trema o kojoj se do sada pričalo se naziva još i “inhibitorna trema”. To je vrsta štetne, negativne treme, koja dovodi do loših rezultata. S druge strane postoji i “stimulativna trema”, koja se opisuje kao pozitivna i dobra. Ova trema može biti korisna jer vas može motivisati na uspjeh.

Ukoliko osjećaj treme počnete da povezujete sa situacijama koje ste uspješno prebrodili, ovaj osjećaj i nalet adrenalina vam mogu biti dodatni “vjetar u leđa”. Sigurno ste čuli brojne javne ličnosti koje govore o pozitivnoj tremi pred nastup koja ih čini srećnima i pomaže im u tome da budu još bolji u svom poslu. Počnite i vi da doživljate svoje ispite kao nastupe, odnosno vrstu javnog govora.

Ovaj vid prezentacija vas svakako očekuje u budućoj profesionalnoj karijeri, zato počnite da se pripremate na što bolje predstavljanje onoga što želite da kažete već tokom studija, a ispiti su odlična prilika za tako nešto.

3. Pripremite znanje da biste pripremili tremu

Kako biste položili ispit, potrebno je da naučite gradivo. Napravite na vrijeme plan rada i pridržavajte ga se. Shvatite učenje ozbiljno i definišite vrijeme u toku dana koje ćete posvetiti učenju, kao i vrijeme za relaksaciju i odmor. U skladu sa vašom pripremom gradiva neophodnog za polaganje ispita, moći ćete da pripremite i svoju tremu.

Inhibitorna trema se najčešće javlja kada student nije naučio šta se od njega zahtijevalo. Kao što je rečeno, ova trema vas može blokirati i uticati negativno na vas jer niste ovladali znanjem u dovoljnoj mjeri. Ukoliko se dogodi ovakva situacija, a vi ipak odlučite da okušate svoju sreću, važno je da prepoznate ovu vrstu treme kako biste znali kojom tehnikom možete da je suzbijete.

U takvim situacijama je najvažnije da budete svjesni ishoda, odnosno da je veća vjerovatnoća da ne položite ispit. Pomirite sa tim i bez pritiska da morate dobiti prolaznu ocjenu iskoristite priliku da prezentujete profesoru ono znanje kojim vladate. Ovo može biti odlična vježba kada je javni nastup u pitanju i svakako će vam koristiti neki naredni put kada budete vladali i cjelokupnom materijom.

Stimulativna trema je prisutna kada je student dobro potkovan znanjem, siguran u ono što zna, ali se boji razgovora sa profesorom. U ovom slučaju je važno da objasnite sebi da je profesor idealna osoba sa kojom možete prodiskutovati o onome što ste naučili i da ste vi buduće kolege, stoga se tako i postavite.

Profesori će uvijek cijeniti ukoliko napravite dodatno istraživanje – pronađite neki primjer iz prakse koji ima veze sa gradivom iz udžbenika, povežite neku situaciju iz okruženja ili aktuelnost iz svijeta sa predmetom i na taj način pokažite dodatno interesovanje i razumijevanje.

4. Više samopouzdanja – manje treme

Niko se ne osjeća prijatno prilikom procjenjivanja znanja. Na ispitima je posebno teško jer je sa druge strane dokazani stručnjak, a vi tek učite. Da biste pokazali da vladate znanjem, nije dovoljno samo da znate. Prvi korak svakako jeste ovladavanje gradivom, ali morate savladati i prezentovanje naučenog. Ukoliko steknete samopouzdanje tokom izlaganja, nećete imati tremu kao posljedicu straha od nepoznatog.

Za početak, obratite pažnju na to kako drugi ljudi govore o temama koje su im poznate. To mogu biti vaši profesori, vaše kolege koje odgovaraju za najviše ocjene, pa čak i neke TV emisije ili video klipovi sa interneta. Primijetit ćete smiren ton, govor koji ne sadrži poštapalice, blagu gestikulaciju, pogled fokusiran na sagovornika. Ukoliko vi tako ne izgledate na ispitima, nemojte brinuti jer to se sve može naučiti.

Steknite samopouzdanje tako što ćete sebi postavljati male ciljeve iz dana u dan, motivitiše se da svaku naučenu oblast prepiričate imitirajući nekog stručnjaka, a zatim pohvalite sebe i izdvojite ono u čemu ste bili posebno dobri, postanite svjesni svojih mogućnosti i naučite kako da ih istaknete.

5. Savlajdajte tremu vježbom

Pred ispit vježbajte pred ogledalom, trudite se da zvučite sigurno u ono što govorite. Praksa je pokazala da će student koji podijeli manje informacija, ali ih izgovori samouvjereno, dobiti veću ocjenu od studenta koji ima opširnije odgovore, ali nesigurne i uz dosta prekida.

Takođe, možete snimiti sebe kako pričate, kako biste prilikom kasnijeg preslušavanja uočili koje riječi koristite kada ne možete da se sjetite gradiva (najčešće se koriste poštapalice ovako, onda, kao…) i trudite se da ih izbacite iz upotrebe ili zamijenite boljim (zatim, poput…).

Ukoliko volite da učite sa kolegama, uvijek možete jedni druge da propitujete i pravite simulacije ispita. Ovo vam kasnije može pomoći kada se nađete ispred profesora – samo se sjetite kako ste sve znali dok ste vježbali sa kolegom i poistovijetite se sa tim.

6. Nađite vrijeme za opuštanje

Dobro poznata studentska muka je da uvek nedostaje još samo taj jedan dan više pred ispit. Do sada ste vjerovatno već shvatili da za jedan dan ne možete naučiti mnogo, ali se možete odlično pripremiti.

Najbolje bi bilo da svoj plan učenja organizujete tako da svo gradivo pređete nekoliko dana prije ispita. Nakon toga možete narednih par dana ponavljati naučeno i uvježbavati svoje odgovoranje. Posljednji dan pred ispit pređite još jednom kroz sve svoje bilješke, a zatim odvojite dovoljno vremena za pripremu i odmor.

7. Još nekoliko savjeta za kraj

Dan pred ispit pripremite lagan i zdrav obrok, odaberite odjevnu kombinaciju za sutra u kojoj se osjećate prijatno, a u kojoj ipak izgledate i odgovorno, budite uredni i naspavani. Ukoliko vam to prija, odvojite vrijeme za neki lakši trening ili vježbe disanja. Javite se prijateljima i porodici, slušajte muziku koju volite. Pričajte sebi da ste spremni i da vi to možete, zamislite uspjeh. Idite na spavanje na vrijeme. Prije ispita obavezno doručkujte, a na ispit ponesite vodu i neko osvježenje u vidu voća ili čokoladice.

Uz vježbu i ponavljanje tremu je moguće prevazići. Pokušajte naredni put nakon uspješno položenog ispita da učinite nešto lijepo za sebe – relaksirajte se uz knjigu čije ste čitanje dugo odlagali, pogledajte omiljenu seriju, počnite da trenirate ili da se zdravo hranite, počastite se nečim što će vas usrećiti. Nakon svake situacije u kojoj ste pobijedili tremu pohvalite sebe i postavite neki novi cilj. Na taj način svako novo prevazilaženje stresnih događaja će vam tremu pretvarati u pozitivno iskustvo.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!