Putujući po Hercegovini prethodnih mjeseci su svi putnici iz svojih prometnih vozila mogli vidjeti skupo plaćene ‘bilboarde’ u okviru kampanje Sveučilišta u Mostaru.
Na plakatu se može vidjeti mlada brucošica koja sjedeći za laptopom gleda u daljinu i očigledno razmišlja što, gdje i koji fakultet upisati nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja. Uz tu sliku napisana je poruka „Mislim, dakle SUM“.
GLEDAJ STUDOMAT.TV
TVoj vodič kroz studentski život!
Evidentno je riječ o modificiranoj Descartovoj poznatoj izreci „Cogito ergo sum“ („Mislim, dakle jesam“ ) koja je trebala poslužiti da se uz igru riječi i skraćenica privuku brucoši na upis na Sveučilište u Mostaru.
‘Mislim, dakle NE SUM’
Međutim, sudeći po brojevima studenata koji su ove godine upisali neki od fakulteta na SUM-u izgleda da su budući studenti dobro razmislili i odlučili ne upisivati se na SUM, piše Dnevni.ba.
Tako da bi adekvatnija poruka nakon prvih razredbenih ispita bila: ‘Mislim, dakle NE SUM“. Porazan broj prijavljenih i upisanih na Sveučilište u Mostaru jasna je poruka što budući studenti zaista misle o kvaliteti obrazovanja na jedinom sveučilištu u Bosni i Hercegovini koje se voli hvaliti da nastavu izvodi na hrvatskom jeziku.
Kolika je apsurdnost cijele situacije govori činjenica da je studiranje tog ‘Hrvatskog jezika’ na Filozofskom fakultetu Sveučilištu u Mostaru upisalo samo dvoje studenata. Isto toliko će ići na “Arheologiju“, a samo jedno na „Latinski jezik i rimsku književnost“.
Nešto bolja situacija je kada je riječ o ‘Logopediji’ i ‘Psihologiji’ jer se tu prijavilo 50 studenata.
Mizerni brojevi s mirisom katastrofe prisutni su na mnogim smjerovima kada je riječ i o drugim fakultetima. Tako je, na primjer, ‘Agronomiju’ upisalo tek 12, a studij ‘Prehrambene tehnologije“ 13 studenata. Također, studij ‘Turizma i zaštite okoliše’ redovno će pohađati dvoje, a vanredno troje studenata.
Matematiku i razrednu nastavu odabralo je po četvero studenata. Nešto bolja situacija je ipak kada je riječ o informatici i koneziologiji na koju će ići 36, odnosno 32 studenata.
Pravni fakultet je upisalo 36 studenata. Istovremeno na ‘građevinu’ će ići 58 studenata, „geodeziju“ je odabralo 18, a ‘arhitekturu i urbanizam“ 51 student.
Uz ove ‘građevinske’ smjerove jedina svijetla tačka je Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike na čija tri smjera se upisalo oko 180 studenata.
Katastrofalni podaci
Na Sveučilištu u Mostaru se tješe da je ipak riječ o prvom upisnom roku te se nadaju da će u septembru biti nešto bolja situacija jer će mnogi studenti odabrati Sveučilište u Mostaru kao rezervnu opciju nakon što im ‘propadnu’ prvi odabiri.
Međutim, to nije nikakva utjeha jer pokazuje potpunu jasnu činjenicu da na Sveučilište u Mostaru dolaze samo oni studenti koji u određenom trenutku nemaju drugog izbora jer nisu uspjeli upisati na neko drugo, ‘atraktivnije’ sveučilište u Hrvatskoj, Europi ili u BiH.
Također, veliki broj studenata iz Hrvatske dolazi u Mostar nakon što ne uspije upisati željeni fakultet u Hrvatskoj, pa se onda nakon godinu dana studiranja u Mostaru prebaci na neku od hrvatskih visokoobrazovnih institucija. Na taj način Sveučilište u Mostaru služi kao svojevrsni ‘protočni bojler’ preko kojeg je moguće zaobilaznim putem s odgodom od godinu dana ipak završiti na nekom sveučilištu u Hrvatskoj.
S obzirom na brojeve prije 10-ak godina, riječ o katastrofalnim podacima koji vjerodostojno dokazuju i pokazuju stepen odlaska i nestanka mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine.