Povjerenje u sebe poboljšava rezultate na ispitima

Ko vjeruje u sebe, umjesto da se boji ispita, u prosjeku bolje prolazi na ispitima. To je rezultat nedavno sprovedenog istraživanja. U svrhu istraživanja se učesnicima sugeriralo da će im se prije polaganja ispita dati ispravni odgovori. Imali su natprosječno dobre rezultate.


studiranje

Ko vjeruje u sebe, umjesto da se boji ispita, u prosjeku bolje prolazi na ispitima. To je rezultat nedavno sprovedenog istraživanja. U svrhu istraživanja se učesnicima sugeriralo da će im se prije polaganja ispita dati ispravni odgovori. Imali su natprosječno dobre rezultate.

studiranjeKo se boji ispita, prođe lošije, dok oni opušteniji pred ispit, bolje prolaze. To pokazuje istraživanje sprovedeno na Univerzitetu Witten u Austriji, pod nadzorom profesora psihologije, Ulrich Wegera.

Za istraživanje je 40 osoba moralo proći kroz test opšteg znanja – jedna polovina učesnika je nespremno poslana na test, dok je druga polovina učesnika konkretno pripremljena (pred test su im prezentirani navodno tačni rezultati na ekranu, u brzom redoslijedu).

– Učesnicima smo htjeli dati osjećaj podrške. Ustvari smo im pri velikoj brzini pokazivali slučajno odabrane riječi na ekranu. To im je dalo podsvjesni osjećaj da će zapamtiti rezultate za test, objašnjava prof. Weger strukturu pokušaja, koja se oslanja na, u medicini dobro poznati, placebo-efekat.

– Nismo im davali neki vidljiv medikament, već smo se obazirali na lično ubjeđenje učesnika o vlastitom uspjehu.

I zaista je pripremljena grupa bolje prošla nego li nepripremljena: “pripremljeni” učesnici su u prosjeku riješili oko 9,9 pitanja, dok je “nepripremljena” grupa tek 8,4 pitanja ispravno riješila. Naučnik ovakav rezultat objašnjava jačanjem povjerenja u sposobnosti učesnika.

– Eksperimentom nismo poboljšali znanje učesnika, već osjećaj podrške. Pretpostavljamo da su se učesnici na taj način više trudili da savladaju svoje strahove i samim time su razmišljali sistematski, navodi Weger. On smatra da su učesnici istraživanja bili u stanju da svoje već postojeće znanje bolje aktiviraju, tako da su rezultati bili jednostavno bolji.

U budućim istraživanjima navode da će težište biti na oslikavanju povezanosti ovakvih efekata, i u idealnom slučaju da se osigura aktivna i svjesna saradnja učesnika.

(STUDIRAJeu)