U interesu obrazovanja, visoko ocijenjena finska vlada posebno ističe ulaganje u javni pristup knjigama i literaturi. Finski zakon o bibliotekama – čineći sve bibliotekarske usluge besplatnim i otvorenim za sve – nastoji promovisati jednak pristup civilizaciji i kulturi, cjeloživotnom učenju i aktivnom građanstvu i demokratiji.
Kao rezultat toga, u zemlji generalno postoji posebno mjesto za biblioteke. Ova zemlja svrstana je u najpismenije države na svijetu u 2016. godini. U demonstraciji svoje posvećenosti obrazovanju i pismenosti, finska vlada je još 2018. godine uložila 98 miliona eura u novu centralnu biblioteku u Helsinkiju, i nazvala je Oodi – riječ za ode na finskom, prenosi ultra.ba.
U prvoj godini postojanja biblioteka Oodi zabilježila je ukupno 3,1 milion posjeta, a ukupan broj posjeta bibliotekama u Helsinkiju povećao se za 40% u odnosu na prethodnu godinu. Važan faktor na tom nivou angažmana može biti da, osim nacionalnih knjiga, nacionalne biblioteke nude i širok spektar drugih usluga – uključujući muzičke instrumente, električne alate, igre, šivaće mašine i još mnogo toga. Finci dosta koriste ove usluge, pa tako nacija od 5.5 miliona posudi više od 68 miliona knjiga godišnje.
Najbolja stvar je to što finski pisci ne moraju živjeti u siromaštvu. Vlada, pored nekoliko nezavisnih fondacija, daje razne grantove za podršku finskoj književnosti. Takođe, finski pisci primaju postotak naknade od biblioteke za svaku posuđenu knjigu – što može biti gotovo onoliko koliko i honorari koje dobijaju za svaku prodanu knjigu.
Kao rezultat ovog kultivirajućeg okruženja, književni izvoz u zemlji procvjetao je u posljednjoj deceniji, prikupivši zemlji mnogo međunarodnog književnog uspjeha i priznanja.
Kako kaže gradonačelnik Helsinkija, Jan Vapaavuori: – Bibliotekarske usluge su ulaganje u ljude. Razvijanjem naših ljudi pripremamo naše društvo za nadolazeću eru, gdje su znanje, ideje i kultura roba kojom će uspješan grad trgovati sa svijetom.
Načelo da je znanje za svakoga je davno uspostavljena komponenta uspjeha finskog društva i suštinski temelj grada izgrađenog na povjerenju između vlade i građana.