Niti jedna zemlja u Evropi nema tako mali broj nezaposlenih mladih ljudi kao Njemačka. Jedan od razloga leži i u dualnom sistemu obrazovanja koji se sastoji od teoretske nastave i obavljanja prakse.
Proteklih dana u Berlinu je održana Evropska konferencija o stručnom obrazovanju. Centralna i glavna tema bio je njemački dualni sistem obrazovanja koji ujedinjuje teoretsku nastavu i obavljanje prakse. Naime, mladi u Njemačkoj koji nakon završene osnovne škole ne idu dalje na fakultet, upisuju jednu od škola za obuku. Ovdje pohađaju nastavu (u pravilu dva ili tri dana u sedmici) dok ostatak vremena provode u nekom preduzeću na praksi. Na taj su način odmah nakon završetka školovanja u potpunosti osposobljeni za rad. Tome treba dodati i činjenicu kako veliki broj mladih koji u nekoj firmi tokom školovanja obavljaju praktični dio nastave, da vrlo često po završetku školovanja ovdje i ostanu, odnosno, dotično preduzeće ih jednostavno “preuzme” i zaposli.
Ali, ovakav sistem u Evropi je za sada jedinstven i postoji samo u Njemačkoj. Stručnjaci u tome vide i jedan od glavnih razloga niskog postotka nezaposlenih mladih u ovoj zemlji za razliku od primjerice Grčke i Španije. Postotak mladih bez zaposlenja u ovim zemljama iznosi oko 50 posto.
Predstavnici sistema obrazovanja ovih zemalja kao i Portugala, Italije, Slovačke i Latvije bili su prisutni i na ovoj Konferenciji u Berlinu. Ovih šest zemalja i Njemačke memorandumom su se usaglasili oko konkretnih mjera kako bi „poboljašali svoje nacionalne sisteme obrazovanja“. U centru je stajao spomenuti njemački sistem, pozitivna iskustva s njime i eventualno prenošenje ovog sistema obrazovanja u druge evropske zemlje i to preko raznih programa razmjene kao i dolazak njemačkih stručnjaka u druge zemlje. Osim toga, razgovaralo se i o osnivanju dodatnih 30 regionalnih obrazovnih sistemskih mreža na kojima bi također sudjelovali njemački stručnjaci. Njemačko ministarstvo obrazovanja u ovu svrhu je na raspolaganje stavilo oko 10 miliona eura. Ova sredstva trebala bi biti “upotpunjena sredstavima zemalja partnera”.
Historijske razlike sistema obrazovanja u Evropi
No, ovako jednostavno kako se na prvi pogled čini plan i program spomenutog memoranduma, najvjerovatnije njegovo sprovođenje u djelo neće biti. Razlike koje postoje u sistemima obrazovanja raznih evropskih zemalja postoje već stoljećima. Ali, kako je pokazala konferencija u Berlinu, svi predstavnici spomenutih zemalja saglasni su u tome kako u njihovim zemljama postoji potreba uvođenja reformi, odnosno, promjena.
U srednjem vijeku kao i početkom tzv. Novog doba, sistemi obrazovanja su u cijeloj Evropi bili vrlo slični. Mladi su zanat učili kod nekog od majstora ili zanimanje kod nekog od učitelja. Nakon završenog školovanja obično su krenuli na put po zemlji (nerijetko po cijeloj Evropi) s ciljem proširenja iskustva, odnosno, dodatno učenja i zaposlenja. U Njemačkoj je sistem obrazovanja kakav postoji i danas uveden još 1870. godine. No, u većini drugih evropskih zemalja sistem obrazovanja je tpekom vremena postajao sve više “akademski”, odnosno više vezan za stjecanje teoretskog znanja. Tek po završetku škole, primjerice, neke Više tehničke škole, mladi kreću u potragu za preduzećem u kojem bi mogli obaviti praksu. Samim time, dok njemački mladi po završetku obuke već uglavnom imaju i radno mjesto, mladi u drugim zemljama obično se nalaze na ulici, bez posla.
Mišljenja i želje zemalja partnera
Ali, kako bi tačno mogao ili trebao izgledati prelazak na novi sistem, odnosno, na uvođenje prakse u školama u drugim zemljama, za sada još nije sasvim jasno. Predstavnici Portugala (ministar obrazovanja Nuno Crato) i njegov grčki kolega (zamjenik ministra obrazovanja Theodoros Paptheodorou) najavili su u okviru plana za suzbijanje nazaposlenosti kod mladih uvođenje mjera ovakvog dualnog sistema obrazovanja. Time bi poslodavci kao i sindikati u ovim zemljama trebali postati aktivniji mladima ponuditi radna mjesta. EU bi trebala na raspolaganje brže staviti finansijska sredstva.
Španski predstavnik u Berlinu, glavni sekretar ministarstva obrazovanja, Benzo Sainz najavio je također uvođenje novog modela dualnog sistema obrazovanja u svojoj zemlji. U ovom slučaju bi trebala biti riječ o spoju, kombinaciji između “klasičnog” (znači, akademskog) i tržišta rada. Njegova talijanska kolegica, Elena Ugolini naglasila je kako je vlada premijera Montija već planirala određene promjene u sistemu obrazovanja koje su vrlo slične spomenutom dualnom. One naime predviđaju uvođenje hiljadu sati praktične nastave tokom obuke. Slično su se izjasnili i predstavnici Latvije i Slovačke.
Što se tiče Njemačke i angažmana u širenju njezinog dualnog sistema i na druge evropske zemlje – kako je u Berlinu naglasila ministrica Schavan, “ona to čini iz ličnih interesa”. Naime, obzirom na veliki manjak stručne radne snage kao i činjenice da njemačko društvo postaje sve starije i starije, Njemačkoj će ubuduće biti potrebna još više stručna radna snaga iz inozemstva. Kako je najavila Schavan, prvi korak bi trebao biti jači angažman njemačkih preduzeća koja djeluju u drugim EU zemljama, čime bi ona trebala postati “pioniri” laganog širenja njemačkog dualnog sistema.
(dw.de)