Najbolji studenti u Kopru dolaze iz BiH i Srbije

"Oni dolaze sa odličnim predznanjem, vrijedni su i brzo se uklope."


studenti 1
Foto: Siniša Pašalić / Ringier

Na Univerzitetu „Na Primorskem“ u slovenčakom gradu Kopru svaki peti student je stranac, a među 1.112 stranih studenata daleko su najbrojniji „južnjaci“ – mladići i djevojke iz zemalja bivše Jugoslavije.

Upravo oni su već godinama najbolji studenti i ponos Univerziteta. Potvrdila je to rektorka Klavdija Kutnar, koja za Srpskainfo otkriva u čemu je tajna ovog fenomena.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Samo iz BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije u Kopru trenutno studira 714 mladića i djevojaka. I sve su prilike da će ih u narednim godinama biti još više.

More, prijateljsko okruženje, kvalitetna nastava, besplatno školovanje u Evropskoj Uniji, jezik koji se lako uči, učešće u evropskim projektima… Sve je to mnoge maturante iz regiona podstaklo da studije upišu u lučkom gradu na granici Slovenije i Italije.

– Mladići i djevojke iz BiH i Srbije su naši najbolji studenti. Oni dolaze sa odličnim predznanjem, vrijedni su i brzo se uklope. Naravno, kulturološka sličnost je tu bitan faktor. Da među stranim studentima imamo, recimo, toliko Kineza, to bi mnogo teže išlo, kaže rektorka Kutnar.

Navodi i primjer iz prošle akademske godine, kada je Univerzitet raspisao konkurs za 25 studenata računarstva i IT tehnologija, za studije na engleskom.

– Prijavio se 71 student iz zemalja bivše Jugoslavije, prvenstveno iz Srbije i BiH, i svi su na prijemnom imali stopostotni broj bodova. Morali smo ih sve primiti, takva su pravila. Naravno, radujemo se zbog toga, svaki bi univerzitet poželio takve studente, kaže Klavdija Kutnar.

Lov na superodlikaše

Sve je počelo prije desetak godina, kada je ovaj, najmlađi javni univerzitet u Sloveniji, osnovan 2003, krenuo u „lov“ na superodlikaše.

„Skauti“ iz Kopra obilazili su takmičenja u matematici, fizici, biologiji i drugim predmetima, da bi najbolje srednjoškolce iz regiona „bezecovali“ za svoje buduće studente. Nudili su im stipendije, pomoć u učenju slovenačkog, mentorsku podršku.

– I sama sam učestvovala u tom „lovu“. Putovala sam po bivšoj Jugoslaviji, pratila takmičenja i razgovarala s roditeljima naših budućih studenata, kaže Kutnarova.

Danas to, kaže, više nije potrebno. Oni koji su diplomirali u Kopru najbolji su ambasadori i promotori Univerziteta. Već se pročulo da je studiranje „Na Primorskem“ dobra prilika za karijeru.

Da se dobar glas daleko čuje potvrdila je i Marija Tankosić (23), studentkinja master studija biopsihologije, koja je u Kopar došla iz Prijedora prije četiri godine.

Koparski univerzitet u njenom je gradu postao popularan kada ga je upisao Prijedorčanin Ratko Darda, mladi matematički genije, koji je danas jedan od najperspektivnijih doktora matematike u Evropi.

– Došla sam ovamo jer su uslovi studiranja stvarno dobri, a htjela sam i da “pobjegnem” iz Prijedora. Ali, Prijedor je došao za mnom. Sve više mojih sugrađana dolazi u Kopar na studij, kaže Marija.

Rade i nižu desetke

Ova bistrooka djevojka, kao i većina drugih studentkinja i studenata iz BiH i Srbije, radi još od druge godine osnovnih studija, ali ne zapostavlja akademske obaveze.

– Radila sam u Mc Donald's-u, ljeti sam prodavala obuću, sad radim u parfimeriji. Roditelji mi redovno šalju novac, ali ja se trudim da što više sama zaradim, kaže Marija.

Istina, na fakultetu ne plaća školarinu i Kopar nije skup kao neki drugi univerzitetski centri u EU. Ipak, život u ovom gradu na moru nije jeftin. Samo za stan Mariji treba 230 evra mjesečno, iako živi u zajedničkom stanu sa drugaricom i dvojicom kolega.

Marija, kao i većina drugih studenata u Kopru, ni ne pomišlja na povratak u zavičaj. Cilj joj je da postane samostalna psihoterapeutkinja i da se ovim poslom bavi u Sloveniji ili nekoj drugoj zemlji EU.

– Najsretnija bih bila ako i nakon studija ostanem u Kopru. Lijepo je živjeti ovdje, kaže Marija.

Profesor iz Beograda

Život u Kopru očarao je i profesora Vladimira Ivovića, koji je napustio Univerzitet u Beogradu da bi karijeru nastavio „Na Primorskem“.

– U Kopar sam došao 2011. godine. Dobio sam stipendiju od Evropske organizacije za molekularnu biologiju i prvobitni plan je bio da gostujem tri mjeseca, kaže profesor Ivović.

Ali, dobri uslovi za akademski rad i miran život u malom gradu na moru, nakon bučnog i uzavrelog Beograda, učinili su da se zaljubi u Kopar. Kada su mu ponudili posao, objeručke je prihvatio ponudu i preselio se.

– U međuvremenu sam upoznao novinarku Sabinu Francek, koja je danas gospođa Ivović, i sve su se kockice složile, kaže simpatični profesor.

Kao i njegovi studenti, brzo je naučio slovenački i uklopio se u novu sredinu. Na dobro se, kaže, lako naviknuti.

– Istina, jezik je toliko sličan da ima istih riječi koje imaju sasvim različito značenje, pa to može dovesti do neprijatnih situacija. Ali, među prijateljima sve se riješi na najbolji način, kaže Vladimir Ivović.

On je zamjenik šefice katedre na odjeljenju za biodiverzitet Fakulteta za matematiku, prirodne nauke i informacione tehnologije.

Njegov nastavnički tim nedavno je dobio pojačanje. Iskusnim profesorima i profesorkama pridružila se mlada asistentkinja i istraživačica Minja Krstić iz Vranja. Osnovne i master studije završila je kao jedna od najboljih studentkinja.

Kada je 2015. upisala prvu godinu znala je samo osnove slovenačkog, pa je, kao i drugi strani studenti, pohađala početni kurs jezika, koji je za njih besplatan.

– U mojoj grupi svi drugi studenti su bili Slovenci, ali i oni i profesori su imali razumijevanja za moje jezičke bravure. Tako sam bez pritiska brzo napredovala, i u učenju slovenačkog i u savladavanju gradiva, kaže Minja.

Slovenački bez po muke

I Jasmina Selmanović iz Bihaća, jedna od 222 studenata iz BiH, na prvoj godini je bila sama među Slovencima. Nije znala ni riječi slovenačkog, a opredijelila se za studije komunikologije. Ipak, već na prvom kolokvijumu dobila je prvu desetku, i to iz slovenačkog! Kako je počela, tako je i nastavila.

Danas je na drugoj godini master studija i tutorka je za strane studente sa područja Balkana.

– Moj je zadatak da im pomognem da se uklope, ali rijetko me studenti zovu. Češće pomažu jedni drugima, stariji studenti savjetuju brucoše i to prilično dobro funkcioniše, kaže Jasmina.

Očigledno, lov na talente, sa kojim je počela ova priča, bio je uspješna misija. Mladi iz BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije danas sami dolaze na Univerzitet „Na Primorskem“ i stiču diplome sa kojima mogu birati posao.

Korist je obostrana, jer najbolji među njima podižu rejting Univerziteta. Što bi se reklo na čistom srpskom, ili izvornom slovenačkom, to je prava “win-win” situacija.

Na 10 minuta od Trsta

Kopar je lučki, ali i turistički grad i uz dobre uslove za učenje nudi i puno sadržaja za zabavu i razonodu, pa je i zbog toga privlačan studentima iz regiona.

Kad požele malo žešći provod, studenti se mogu zaputiti u susjednu Italiju. Kopar je udaljen samo desetak minuta vožnje od Trsta.

Uz to, kroz studentske razmjene, praksu i evropske projekte u prilici su da proputuju pola Evrope, od Austrije do Španije.

Papreno skupi stanovi

Šest fakulteta Univerziteta u Kopru pohađa 5.745 studenata, što je priličan broj za grad sa oko 25.000 stanovnika.

Za strane studente i studente koji dolaze iz drugih dijelova Slovenije najveći problem je kako naći smještaj. U četiri studentska doma, koji su im na raspolaganju u Kopru i obližnjem Piranu, mjesta ima samo za 440 studenata, a stanovi su papreno skupi: mjesečna kirija je od minimalnih 500 evra za garsonjeru, do više od 1.000 evra za nešto veći stan.

Uz to, teško je uopšte naći slobodan stan. Kako kažu studenti, u većini slučajeva gazde traže da se podstanari isele već u junu, čim počne ljetnja sezona, kako bi stanove izdavali turistima.

Matematičari, menadžeri i njegovatelji

Među studentima iz ex ju država u Kopru najpopularniji je Fakultet za matematiku, prirodne nauke i informacione tehnologije. Čak 60 odsto studenata ovog fakulteta su stranci, među njima ima i državljana SAD, Avganistana, Kine i drugih zemalja, ali su najbrojniji akademci iz regiona.

Popularni su i Fakultet za menadžment i Fakultet zdravstvenih nauka, koji ima smjerove za fizioterapeute, dijetetičare i njegovatelje.