U niz negativnih trendova u Bosni i Hercegovini možemo ubrojiti i sve manje studenata upisanih na javne univerzitete. Uoči početka nove akademske godine, ovakva kretanja su primjetna i na Univerzitetu u Zenici. Nakon drugog upisnog roka popunjeno je tek nešto više od 50 posto planirane kvote, a upisano je 120 studenata manje nego prošle godine.
Na Univerzitetu u Zenici ove godine upisan je najmanji broj studenata od kako postoji jedina visokoškolaska ustanova u Zničko-dobojskom kantonu. Upisano je tek nešto više od 50 posto od planirane kvote, koja je ove godine, ionako, za razliku od prošle, dodatno smanjena.
– Ako saberemo broj studenata upisanih iz prvog roka, onda je to cifra od 625 studenata, u odnosu na prošlu godinu imamo smanjeno oko 120 studenata u ovoj akademskoj godini.U principu imamo cifru sa kojom nismo zadovoljni jer nam je bukvalno ostalo još 410 slobodnih mijesta na kompletnom univerzitetu u odnosu na ono što smo mi tražili hiljadu i 35 studenata u oba upisna roka, rekao je prof. dr. Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici
Mašinski fakultet u Zenici upisala su samo 33 brucoša. Na Filozofskom fakultetu od planiranih 170 upisano je samo 85 studenata. Na tom fakultetu prvi put nema prijavljenih za upis na prvi ciklus studija Bosanskog/srpskog/hrvatskog jezika. A i na ostalim smjerovima situacija je daleko od dobre, u prosjeku samo 10-tak studenata po odsjeku. Razlog kao i kod većina strah od nezaposlenosti.
– Vlada ta neka fama da nastavnički fakulteti tj. satudenti koji završe nastavničke fakultete idu isključivo na biro, možda mi više trebamo raditi na promociji toga da iako oni dobijaju zvanje profesora oni mogu raditi i u drugim institucijama, kazala je dr. Alica Arnaut, dekanesa Filozofskog fakulteta UNZE.
Na Islamsko-pedagoškom i Ekonomskom fakultetu broj brucoša je, pak, zadovoljavajući. Politehnički fakultet, odnosno studij Softverskog inžinjerstva, s druge strane, zajedno sa medicinom su jedini koji su planiranu kvotu ispunili još u prvom roku.
– Razlog nije samo to što nas demografski ima manje, nego je razlog što mladi ljudi, maturanti ne žele da studiraju, mi moramo promjeniti paradigmu način razmišljanja jer mladi ljudi što prije dođu do svoje struke do svog zaposlenja oni nemaju vremena da studiraju tri, četiri, pet godina da bi došli do posla, oni to žele odmah, piše prof. dr. Samir Lemeš, dekan Politehničkog fakulteta UNZE.
Da tržište rada, u ovom slučaju, diktira interes za studiranjem sglasni su i studenti i sami studenati. Kroz svoju uniju preko projekata pokušavaju barem ublažiti ovaj rastući problem.
– Smatramo da je to generalno problem u ZDK, taj rad studenata, mislim da trenutno samo na softverskom inžinjerstvu ne postoji taj problem da studenti nemaju posla i studenstku praksu, na svim drugim fakultetima taj problem postoji i potrebno je da se riješi i vidi u zakonu šta može da se uradi, kazao je Faris Preljević, predsjednik Unije studenata UNZE.
– IT sektor je jedini takav sektor od kojeg mladi mogu da žive u BiH kao što bi živjeli negdje u inostranstvu, dakle sa tim standardom, nema potrebe da se napušta BiH već možemo ostati, kazala je Ajna Fetić, studentica drugog ciklusa studija Softversko inženjerstvo PTF
Negativan trend upisa studenata nije problem samo Zeničkog, nego većine univerziteta u Bosni i Hercegovini. Iako je potcrtavanje značaja obrazovnog sistema uvijek tema pogotovo kad se priča o napretku društva, za sistemsko riješenje potrebno je više od samih promocija fakulteta. One mogu ublažiti problem, ali njegovo rješavanje zahtjeva dublji isveobuhvatniji pristup, svih u društvenom, privrednom i obrazovnom lancu, piše BHRT.