Kupovina znanja: Brzo i povoljno pisanje naučnih radova

Izrada seminarskih, diplomskih i ostalih radova koji se pišu na fakultetima u posljednje vrijeme nudi se na društvenim mrežama na kojima su mladi među najaktivnijim korisnicima.


Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

“Povoljno i brzo radimo sve vrste seminarskih, diplomskih, master, završnih, magistarskih, doktorskih i maturskih radova, eseja i prezentacija za sve fakultete i srednje škole. Javite, a mi ćemo uraditi sve ostalo. Garantujemo uspjeh!”

Piše: Maja Isović, BUKA.ba

Izrada seminarskih, diplomskih i ostalih radova koji se pišu na fakultetima u posljednje vrijeme nudi se na društvenim mrežama na kojima su mladi među najaktivnijim korisnicima. Pored Facebook profila koji su kao lokaciju naveli Banjaluku, postoje i regionalni internet sajtovi koji nude prodaju seminarskih radova koje više studenata može koristiti za dvije konvertibilne marke, a naplata se vrši putem SMS poruka. Oni nude i uvid u prve tri stranice rada, pa ističu da studenti mogu izabrati rad koji im najviše odgovara.

Gotovi diplomski i seminarski radovi nude se iz svih naučnih oblasti. Između ostalih, tu su: biologija, bezbjednost i zaštita, ekologija, ekonomija, geografija, istorija, istorija umetnosti, književnost, kriminalistika, marketing, pedagogija, politika, poljoprivreda, pravo, psihologija, religija, saobraćaj, sociologija, sport, zdravlje, kao i, kako stoji na ovim servisima koji prodaju radove, “iz oblasti koje možda baš vama trebaju, a ovde nisu navedene”.

Jedan od mnogobrojnih oglasa ove vrste nudi izradu kvalitetnih seminarskih radova, eseja i maturskih radova po cijeni od 15 do 25 KM, zavisno od težine materije i zahtjeva naručioca, a uz svaki seminarski rad ide i prezentacija u power point-u.

Još jedan oglas na koji smo naišli ističe da je on zamišljen kao projekat koji bi omogućio srednjoškolcima i studentima lakšu izradu seminarskih, diplomskih, magistarskih, master i doktorskih radova.

– Nakon višegodišnjeg iskustva i uspjeha u pisanju mnogobrojnih radova, želja nam je bila da naše usluge približimo što većem broju korisnika. Sve radove koje uradimo su originalni, nisu kopirani ni tuđi izrađujemo ih u saradnji zajedno sa vama, stoji u ovom oglasu.

Putem društvene mreže, stupili smo u kontakt sa dvije osobe koje pružaju ovakve usluge. Na upit koliko košta seminarski rad iz prava ili ekonomije, dobili smo cijenu od 30 KM, a diplomski rad iz ove oblasti je 80 KM. Na upit o izradi master rada iz psihologije, dobili smo cijenu od 800 KM.

Osobe sa kojima smo ranije stupili u kontakt nisu željele da razgovaraju za medije o ovoj temi, ali smo poslije dužeg traganja uspjeli da stupimo u kontak sa osobom koja je izradila veliki broj diplomskih, seminarskih i drugih radova, koji se pišu na visokoškolskim ustanovama širom zemlje. Naš sagovornik je završio fakultet društvenih nauka sa ocjenom 10, ali već godinama ne uspijeva da nađe zaposlenje, pa je, kako nam je rekao, odlučio da iskoristi svoju pamet i nešto zaradi. Zamolio nas je da u članku ostane anoniman.

Svoje usluge ne nudi putem društvenih mreža, već studenti sa njom stupaju u kontakt preko prijatelja, poznanika i drugih koji su bili naručioci usluga. Izrađuje maturske, seminarske, diplomske, specijalističke i magistarske radove, kao i naučne članke koji su uslov za doktorsku disertaciju.

– Do sada sam pisao magistarske radove po cijeni od 1.500 do 2.500 KM, a doktorske disertacije nisam radio. Za seminarski, displomski ili master rad cijena zavisi od teme i od vrste ustanove kojoj je namijenjen rad, a otprilike iznosi od 30 do 300 KM. Vrijeme za izradu rada se razlikuje u zavisnosti od nekoliko faktora, poput školske ustanove, pristupa predavača predmetu i slično. Za seminarski rad mi treba tri sata, za diplomski sedam do 15 dana, a za magistarski naravno više, kaže za portal BUKA osoba koja se bavi izradom naučnih radova i dodaje da su traženi radovi iz svih oblasti osim iz medicine.

Naš sagovornik ističe da fakulteti izdaju udžbenike koji su “čista prepisivačina”, pa se pita zbog čega je onda problem da vam neko drugi napiše sminarski ili diplomski rad?

– Otvorite knjige iz ekonomije, prava ili neke druge oblasti koje su izdate zadnjih godina i u njima ćete naći kompletno iste tekstove, samo negdje bez fusnota. Naučni članci navodno eminentnih stručnjaka iz pojedinih oblasti su ustvari spisak tekstova nekadašnjih autora samo uredno metodološki složenih, kaže nam naš sagovornik.

Potrebne su promjene na univerzitetima

Kada su uočeni oglasi o prodaji seminarskih radova na društvenim mrežama, Transparency International BiH je želio da podnese prijavu nadležnim organima, smatrajući da se radi o kršenju zakona. Međutim, uvidjeli su da ne znaju gdje bi svrstali ovu djelatnost i da ne postoji osnova po kojoj bi prijavili kršenje zakona. Zbog toga prvo treba u zakonski okvir uvrstiti ovakvu pojavu, jer ako ne piše u zakonu da je nešto zabranjeno, onda je to dozvoljeno, bez obzira što je ovakva pojava očito neprihvatljiva.

Iz ove organizacije ističu da su potrebne promjene na samim univerzitetima da bi došlo do smanjenja ovih pojava, a te promjene se tiču vrednovanja radova i samih zahtjeva prema studentima, kako bi se unaprijedio kvalitet radova i istraživački rad studenata, sa ciljem iskorjenjivanja “copy-paste” pristupa. Na većini svjetskih univerziteta, postoje softveri koji detektuju plagijarizam, a traži se i što originalniji pristup temi.

Ivana Korajlić, portparol Transparency Internationala BiH, kaže da kupovina seminarskih, diplomskih ili master radova predstavlja narušavanje pravila studiranja, predstavlja plagijat i prevaru, u zavisnosti od toga da li je rad već korišten ili ne, a da ne govorimo o narušavanju etičkih normi, a ovo može da ima i elemente krivičnog djela, jer je u pitanju prevara kroz koju se stiče određena korist.

– Ovakva pojava, koja se sad počela i javno oglašavati kao sasvim legitiman ‘biznis’ postaje sve rasprostranjenija i ne treba mnogo da biste je uočili – dovoljno je pogledati reklame na Facebooku i slično. Međutim, problem je kako na samom univerzitetu pri ocjenjivanju rada uočiti da li je neko zaista pisao svoj rad ili ga je naručio, odnosno kupio. Nažalost, u našem obrazovnom sistemu profesori nisu baš konstantno u kontaktu sa studentima kako bi mogli procijeniti njihov nivo znanja, stil izražavanja, svjetonazore, pa da bi baš mogli pretpostaviti da li je taj rad zaista pisao taj student ili ne, objašnjava Korajlićeva za BUKU.

Objasnila je da su reklame kojima se nude ove usluge počele da preplavljuju društvene mreže i što je još pogubnije, ne prodaju se samo seminarski radovi, već i magisteriji i doktorati.

– Ja se samo pitam ko je to toliko kompetentan da može nekome da napiše doktorsku disertaciju, tek onako, što opet govori i o tome koliko smo srozali kvalitet visokog obrazovanja kada smo zaista došli kao u situaciju iz ‘Top liste nadrealista’ da se doktorski radovi kupuju na pijaci. Mislim da su na univerzitetima uveliko upoznati sa ovakvim ‘servisima’, ali nisu još uvijek našli način da im stanu u kraj i kako da ih spriječe. Univerziteti grcaju u brojnim drugim problemima, pa kao da nemaju vremena da se bave i ovakvom pojavom, koja obesmišljava uopšte sve principe obrazovanja, napominje Korajlićeva.

Prema njenom iskustvu, plagijati i prevare u ovakvim slučajevima mogu se uočiti kroz nijanse – kvalitet rada, stil pisanja, način na koji se rad prezentuje, ali za to je naravno potrebno da predavači posvete vrijeme pregledanju i ocjenjivanju radova, što je opet u dosta slučajeva upitno.

– Mislim da ne možemo porediti na primjer kupovinu seminarskih radova, koji su se uvijek prepisivali i uvijek će, sa kupovinom završnih master ili magistarskih, ili još gore doktorskih disertacija. Ti radovi bi trebalo da pokažu nečije naučno-istraživačke kvalitete i da donesu novine određenoj naučnoj oblasti. Nažalost, činjenica je da se na ovim prostorima u prethodne dvije decenije potpuno promijenio pristup radu, pa su doktorske disertacije svedene na nivo diplomskog rada, posebno u društvenim naukama, i postale su jedna opšta prepisivačina tuđih knjiga i radova, bez ikakvog doprinosa i novina u naučnoj oblasti, objašnjava ona.

Dodaje da su zbog ovakve opšte atmosfere u oblasti obrazovanja mnogi uvidjeli priliku, pa su odlučili da zarade tako što će prodavati ove radove kao gotove proizvode, a to onda dovodi do toga da dobijamo instant magistre ili doktore nauka, koji kasnije neće imati adekvatna znanja, a postaće profesori na univerzitetima, i podučavaće nove naraštaje, koji neće biti u mogućnosti da nauče mnogo toga od takvih doktora nauka. Tako se obezvređuje cjelokupan sistem obrazovanja.

– Moram reći da sam izrevoltirana ovim reklamama i šokirana time da neko otvoreno prodaje radove, poslala poruku na jedan od brojeva na reklami, sa pitanjem na koji način funkcioniše ta kupo-prodaja radova i dobila sam odgovor sljedećeg sadržaja, a sačuvala sam ga upravo jer planiram da prijavim ovaj slučaj: ‘Radove radimo do finalnog oblika tj. sve ono što zadovoljava kriterijume Vašeg mentora. Pišemo ih iz literature koju nam Vi preporučite, dostavite, a uglavnom svu literaturu možemo sami nabaviti. Cijena koju odredimo obuhvata izradu rada do finalnog oblika te sve eventualne korekcije koje budu potrebne. Javite nam temu, vrstu rada i broj strana pa ćemo se za ostalo dogovoriti.’ Dakle, u pitanju su ‘profesionalci’ koji se prilagođavaju vašim potrebama i sve je zagarantovano i sve dobijete ‘na gotovo’. Dakle, sigurno postoji cjenovnik, ali zavisi od zahtjevnosti rada, a ja, iako bih zaista voljela saznati kakve su ‘tarife’ za određene radove i koju cijenu recimo ima doktorat, nisam išla dotle u ovoj korespondenciji da bih i to saznala, kazala je Korajlićeva za BUKA portal.

Otkrivanje plagijata

Branka Rogač, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS, kaže da je na visokoškolskim ustanovama da otkriju korisnike koji kupuju seminarske radove, jer je postupak utvrđivanja plagijata u nadležnosti visokoškolske ustanove i utvrđuje se statutom visokoškolske ustanove.

– Zakonom o visokom obrazovanju propisano je da se stručni, naučni ili umjetnički rad za koji se utvrdi da je plagijat smatra ništavim, kao i nagrade, zvanja i titule koje je lice koje se koristi plagijatom steklo na osnovu takvog rada. Istim zakonom  propisano je da je visokoškolska ustanova dužna da proglasi ništavim sve nagrade, zvanja i titule koje je lice steklo na toj ustanovi, na osnovu takvog rada.  Postupak utvrđivanja plagijata uređuje se statutom visokoškolske ustanove u skladu sa zakonom, kazala je Rogač za BUKU.

Dodala je da se zakonom propisuje i novčana kazna za lice koje objavi stručni, naučni ili umjetnički rad za koji se utvrdi da je plagijat u iznosu od 600 do 2.000 KM.

Kada su u pitanju zakonske sankcije, Ivana Korajlić ističe da bi njih trebalo da određuje univerzitet.

– Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama, ukoliko vas otkriju u akademskoj prevari, suspenduju vas ili čak isključe sa univerziteta. Kod nas, nažalost, još uvijek nema adekvatnih sankcija koje bi sprečavale studente ili još gore magistrante ili doktorante da se bave ovakvim prevarama. Kada je u pitanju servis koji prodaje rad, pitanje je uopšte gdje možemo svrstati ovakvu djelatnost i pošto je ovo relativno nova pojava, bojim se da je zakonodavstvo ne prepoznaje kao kršenje zakona. Jedine sankcije mogu proisteći iz toga da, na primjer, djelatnost nije registrovana, ili da nisu plaćeni porezi na ugovor o autorskom djelu, iako, naravno, sumnjam da se ugovori zaista zaključuju. To bi tek bilo zanimljivo vidjeti, objašnjava ona.

Dekan Filozofskog fakulteta u Banjaluci, Drago Branković, za portal BUKA kaže da do sada na ovom fakultetu nije utvrđen slučaj kupovine seminarskog, diplomskog ili nekog drugog naučnog rada.

Milijana Sladojević Maleš, asistentkinja sa Filozofskog fakulteta iz Banjaluke rekla je da zna da postoje brojne stranice koje nude seminarske, diplomske pa i magistarske radove na prodaju “po povoljnoj cijeni”.

– Koliko sam vidjela na nekim od tih sajtova seminarski može da se kupi i za 6 KM. Ja sam muku mučila sa studentima da napišu rad sami pa kakav god da bude. Rezultat je gotovo uvijek copy/paste opcija tekstova sa raznih stranica na internetu, a nerijetko direktno sa wikipedije koju neki studenti čak navode i u literaturi. Meni je lično i veći problem kako da provjerim radove koje dobijem kad nemam nikakav softver koji bi mi poslužio namjenski tome. Ja kopiram rečenice iz seminarskog u internet pretraživač google pa tako tražim eventualnu podudarnost ili izvor, a to je vrlo sporo i nepouzdano. Da bih tako provjerila jedan seminarski rad potreban mi je cijeli dan, a nekad i više. Toliko vremena za sve seminarske naprosto nemam, objasnila je za BUKU Sladojević Maleš.

Sandro Hergić, student filozofije na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, kaže da nije koristio usluge kupovine seminarskih radova, a da mu kao redovnom studentu nije svejedno kada čuje za postojanje takvih usluga.

– Mislim da su ovakve stvari potpuno legitimizovane otvaranjem brojnih neakreditovanih visokoškolskih ustanova, kaže Hergić za BUKU i dodaje da se samim postojanjem ovih usluga osjeća poniženo, kao i svaki drugi redovni student. Takođe smatra da je daleko veći problem nepostojanje pravih mehanizama za sprečavanje ovakvih radnji.

Na kraju moramo priznati da nismo čuli da je javno otkriven slučaj kupovine seminarskih ili nekih drugih naučnih radova, da je neki student kažnjen, da je neko javno prozvan za vršenje ovih radnji, a činjenica da postoje oglasi koji nude ove usluge i te kako govori da postoje i naručioci naučnih radova, oni koji su spremni platiti da bi prešli na stepenicu više u akademskom obrazovanju. Potrebno je da se fakulteti više uključe u otkrivanje onih koji nisu spremni zagrijati stolicu i napisati naučni rad, a ukoliko se to ne desi, imaćemo visokoobrazovane osobe koje nisu kompetentne za zvanje koje stoji ispred njihovog imena.

(6yka.com)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.