Kako promijeniti nečije mišljenje: Pročitajte Paskalov trik star 350 godina

Filozof iz 17. vijeka Blez Paskal poznat je po teoriji koja se naziva “Paskalova opklada”. Osim filozofske misli, Paskal je zapisivao i druga svoja zapažanja, pa je tako ostavio savjet star 350 godina koji sada psiholozi primjenjuju. Kako promijeniti nečije mišljenje?


opinion 1555875493

Ovo je Paskal zapisao vijekovima prije nego što je psihologija postala nauka, i mnogo prije nego što je razvijena grana koja se bavi “teorijom ubjeđivanja”, prenosi  studentskizivot.com.

Paskal je zapisao sljedeće:

Ako želimo da pokažemo nekome da griješi, najprije moramo da se postavimo na njegovu tačku gledišta. Odatle možemo vidjeti šta je tačno u onome što tvrdi, ali i ukazati mu gdje griješi. Tako, on će biti zadovoljan zato što ne osjeća da je pogriješio, nego da samo nije sagledao sve strane problema. Niko neće biti uvrijeđen ako ne može da sagleda sve dimenzije, ali niko ne voli da nije u pravu , napisao je Paskal.

Dodao je još da je ljude mnogo lakše ubijediti sa razlozima do kojih oni sami dođu, nego da im namećete sopstveno mišljenje.

Da se malo pojednostavi, Paskal je htio da kaže da je lakše da nekome promijenite mišljenje o nekoj temi tako što ćete priznati da je on djelimično u pravu, i potom mu dopustiti da sam shvati gdje je pogriješio i to promijeni.

Artur Markman, profesor psihologije sa Univerziteta Ostin u Teksasu kaže da je ta 350 godina stara ideja u sjedištu “teorije ubjeđivanja”.

U ljudskoj prirodi je da ako nekome kažete da nije u pravu, on će još jače da se drži svog stava. Sa druge strane, ali ga najprije pohvalite za način razmišljanja, a potom usputno pomijenite par stvari koje je propustio, to će prije dovesti do umekšavanja ili promjene stava suprotne strane , kaže Markman.

Dodaje da je Paskal iznio sjajnu ideju koja se svodi na to da ne treba da se suprotstavite nekom sa idejom da vi znate “apsolutnu istinu”, zato što će tako ljudi prije da stanu u odbranu svog mišljenja.

Ukratko, moderna nauka nije zahvalna Paskalu samo na mislima iz oblasti filozofije, matematike i fizike, već i idejama koja se sada nalaze u srži moderne psihologije.

(STUDOMAT.ba)