U svijetu studenata postoje stotine, pa i hiljade izgovora i opravdanja za neučenje i odlaganje. Neki od najčešćih su: “nisam raspoložen sad da učim/poslije ću”, “nisam sposoban da položim ovaj predmet”, “ovo mi neće trebati ni za šta u životu”, “ne volim ovaj predmet/ne voli me profesor”, “ma ovo je nemoguće položiti, neću ni da pokušavam”, itd.
Da se razumijemo, ovakvi stavovi neće te odvesti nikuda. Ako uhvatiš sebe kako smišljaš izgovore umjesto da spremaš ispite, vrati se na ovaj tekst da pročitaš naše savjete, piše najstudent.com.
1. Pametno koristi vrijeme
Sastavi raspored ili plan učenja i strogo ga se pridržavaj. Primijeni sistem nagrade i kazne – ako ispoštuješ sve zacrtano, nagradi sebe nekom čokoladicom ili gledanjem filma, a ako ne ispoštuješ, odrekni se nečega što voliš. Ukoliko uspiješ da sprovedeš ovo bez izuzetka, primoraćeš sebe da radiš i napreduješ sa učenjem.
2. Koristi pravilo 80/20
Primijeni Pareto princip i fokusiraj vreme i pažnju na 20% zadataka koji će ti doneti 80% obavljenog posla. U prevodu, nemoj gubiti vreme na nebitne stvari, već se strogo koncentriši na ono što će ti najviše pomoći da pripremiš ispit.
3. Nauči da preživiš neuspjehe
Čest uzrok odlaganja i neučenja jeste strah od neuspjeha. Ako te strepnja od nekog profesora, predmeta ili težine njegovog ispita demotiviše i šalje tvoju volju za učenjem u zimski san, podsjeti se nekoliko stvari:
- Ništa nije nerješivo ili “nepoloživo”, neke stvari samo zahtijevaju više vremena, truda i rada.
- Ako izdijeliš veliki zadatak na manje dijelove, lakše ćeš sagledati šta sve treba da uradiš i taj zadatak ti više neće biti toliko strašan.
- Neuspjeh je sastavni dio života, treba da naučiš kako da poslije njega nastaviš dalje, a ne kako da ga uspješno izbjegavaš.
- Šansa da ne položiš je 100% ako ne izađeš na ispit.
- Ono što ne počneš, nikad nećeš ni završiti.
4. Sjeti se posljedica
Sagledaj ponekad sve ono što nastaje kao posljedica tvoje neozbiljnosti i neučenja:
- Gubiš previše vremena svog života na odugovlačenje umesto da sjedneš, završiš i otkačiš brigu sa vrata.
- Prisiljavaš sebe da se odrekneš stvari koje voliš (šetnje, treninga, izlazaka, viđanja sa prijateljima, Netflix-a…) zato što ne završavaš stvari na vrijeme.
- Nepotrebno stresiraš sebe konstantnim neučenjem i razmišljanjem o onome što treba da uradiš, a nikako da uopšte počneš.
- Dovodiš u pitanje svoje i porodične finansije rizikovanjem budžeta ili stipendije, a sutra i mogućnosti da ne dobiješ željeni posao zbog lošeg uspjeha na fakultetu.
5. Svemu dođe kraj
Kad pomisliš kako ti je nešto teško, preteško, i kako bi radije u njivi kopao nego sad sjeo i to učio, sjeti se da ništa ne traje zauvijek. Umjesto da odustaneš kada ti je teško ili te samo mrzi da spremaš ispit, razmišljaj ovako: što prije završiš sa njim, prije će doći trenutak kada više nećeš morati da ga gledaš. Što ga duže budeš razvlačio i odugovlačio, više ćeš sebe maltretirati i taj ispit će ti teže padati.
Izgovori su najveći neprijatelj kada je učenje u pitanju. Onaj ko želi, može ih svuda pronaći samo ako se potrudi. Ili se može sjetiti izreke:
– Postoje dvije opcije, nizati uspjehe ili nizati izgovore, a zatim stisnuti zube i skinuti problem sa dnevnog reda.