Kako pametno rasporediti novac tokom studiranja?

Osim nadolazećih ispita, dodatne brige vam mogu zadati i troškovi koje ćete morati platiti.


businessman planning budget
Foto: Envato

Jeste li ušli u studentske godine svog života? Ili, s nadolazećom maturom, još uvijek odlučujete kamo ćete na “fakultet”? Osim nadolazećih ispita, dodatne brige vam mogu zadati i troškovi koje ćete morati platiti. Ali, nemojte se s time opterećivati, pripremili smo nekoliko savjeta koji će vam stereotip finansijski propalog studenta učiniti stranim.

Odlazak na fakultet nije popraćen samo naletom emocija i novog kurikuluma, već i često izazvanim šokom od „odraslog života“. Taj novi život uključuje plaćanje troškova koje do tada nismo mogli niti zamisliti. Svaki mjesec morate platiti najam, za svaki predmet morate kupovati knjige.

Dodajte tome i školarinu, mjesečnu kartu za javni prijevoz i povremene odlaske u kino na premijeru novog filma. Ekonomski udžbenici će vam istaknuti da za razliku od svojih vršnjaka ne možete raditi puno radno vrijeme što vam ograničava mogućnosti prihoda i štednje.

Dakle postoji velika šansa da ćete iz studentskih dana odnijeti visok dug i nulu na računu, što nije idealan početak u život. Prema istraživanju Bankrate.com provedenom u Sjedinjenim Državama, čak 73% ljudi u dobi od 23 do 38 godina moralo je zbog problema s otplatom duga odgoditi barem jednu životnu ili finansijsku prekretnicu. To je uključivalo uštede na hitnim troškovima, kupovini vlastitog stana ili vjenčanja.

Snimka zaslona 2022 05 26 235230
Foto: Bankrate.com

Na gornjem grafikonu možete vidjeti šta bi retroaktivno promijenili oni čiji je dug bio preopterećen. U našoj situaciji ne treba paničariti, školski i studentski krediti u Europi daleko su od stvaranja takve krize.

Međutim mnogo građana još uvijek ima problema s pokretanjem vlastitog života. Mnogi naši sunarodnjaci u starijoj dobi žive s roditeljima i ne mogu se osamostaliti. Statistike pokazuju da je njihov broj iznad prosjeka ostalih zemalja EU i govore da najkasnije napuštaju roditeljsko kućanstvo, a prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018. u trenutku kad se odluče na preseljenje u prosjeku imaju 31,8 godina.

1. Korak: Razmislite da li se fakultet uopće isplati

U Hrvatskoj se visoko obrazovanje (VSS) često doživljava kao obavezna formalnost. Kako se diplome posljednjih godina dijelile „šakom i kapom“ , nedostatak titule ispred imena može izgledati ponižavajuće. Međutim, ne bismo se pod svaku cijenu trebali ići na fakultet samo da možemo reći da ga imamo. To je ipak u konačnici, investicija kao i svaka druga.

Njegov prinos je nešto što ekonomisti nazivaju ljudskim kapitalom. Riječ je o vještinama stečene učenjem, zahvaljujući kojima smo u mogućnosti obavljati složenije poslove. Te iste vještine nas nagrađuju većom platom ili mogućnošću da radimo posao koji nas zaista ispunjava. Stoga, ako ne ostvarimo prihode u skladu naših vještina i znanja, ne isplati se trošiti hiljada eura na „fakultet“.

Valja napomenuti da je u većini slučajeva ovo isplativa investicija. U Sjedinjenim Državama univerzitetski diplomanti tokom života zarade u prosjeku milion dolara više od svojih srednjoškolskih vršnjaka. Iako će na žrtvovanoj mogućnosti rada i trošku same školarine izgubiti nekoliko stotinu hiljada dolara, to se ipak nakraju poprilično isplati.

Međutim, ovaj povrat nije zagarantovan. Oko 10% studenata u EU ne završi fakultet, a mnogi i dalje nakon dobivanja diplome rade u području za koje im ista ne treba. U Sjedinjenim Državama to čini 40% diplomanata. Nema podataka za Europu, ali stručnjaci procjenjuju da je situacija također zabrinjavajuća.

Kod pojedinih škola i sama kvaliteta obrazovanja može biti zabrinjavajuća, ako iste škole imaju zastarjeli način poučavanja, prilikom zapošljavanja firma neće gledati na vaše obrazovanje. Više će ih zanimati praktični i osobni projekti. Dakle ako kandidat iz IT-a prezentira adekvatne kodove, niko neće gledati da li ima završenu školu ili je to kodiranje naučio na YouTube. Ako nakon srednje škole možete sami ući u takvu korporaciju, mogli bi ste mnogo više profitirati nego da ste išli studirati na neku nekvalitetnu instituciju.

Stoga kada odlučujete što ćete raditi nakon mature, nemojte gledati samo u jedom smjeru. Razmislite o životu bez  diplome. Također provjerite statistike o mogućnosti zapošljavanja diplomiranih studenata i uvjerite se da će vas posao na tom polju zaista ispuniti. To se danas može učinit pomoću ljetnog stažiranja uz srednju školu.

To nije nikakva sramota i još možete uštedjeti. Kombinirani troškovi života i školarina u većini zemalja koštaju između 30-40 hiljada eura za 3 godine studija. Ako biste se sada nakon Brexita odlučili studirati u Ujedinjenom Kraljevstvu, ovi troškovi bi se popeli na 100 000 eura.

2. Korak: Pripazite na prezaduženost

Britanski institut za fiskalne studije istaknuo je 2017. godine da je redovni student na univerzitetu na kojem su mnogi Hrvati studirali prije Brexita napuštao školu s dugom od 44.000 funti. Osim toga, zaračunavaju visoke kamate, koje su znale doseći i do 6,1%. U izvještaju se navodi da većina studenata stoga neće moći otplatiti cijeli zajam, ali će podnijeti teret duga na rok otplate od 30 godina, te nakon isteka toga roka će im se ostatak duga oprostiti. Iako to ne znači da će izvršitelji ganjati studente zbog zajma, visoke otplate mogu biti restriktivne.

Ne možemo štedjeti onoliko koliko bismo htjeli, te loš kreditni rejting koji nam ostaje, a koji banke provjeravaju može biti poguban ako želimo podići stambeni kredit u budućnosti.

Stoga, ako se morate zadužiti za finansiranje studija, pomno proučite odgovarajuće kamatne stope te procjenu prihoda koje možete ostvariti svojom diplomom. Ako će vam mjesečna otplata stvarati preveliko opterećenje, razmislite o studiranju na univerzitetu sličnog ranga ali s jeftinijom školarinom (kvalitetno obrazovanje možete potražiti u Češkoj, Njemačkoj ili Holandiji). Dio troškova možete pokriti i honorarnim radom ili prikupljanjem sredstava.

3. Korak: Napravite proračun

Iako može zvučati kao opći i pomalo “štreberski” savjet, pregled prihoda i rashoda u obliku obične proračunske tabele u Excelu koristan je alat koji puno pomaže. Sve što trebate učiniti je sabrati u jednoj koloni sav mjesečni prihod (potporu roditelja, pola radnog vremena, potpore države ili škole itd.), A u drugi, troškove koje ćete morati plaćati svaki mjesec (najam, režije, wi-fi, prijevoz, udžbenici itd.).

U idealnom slučaju, još uvijek ćete imati nešto novca za „troškove zabave“, poput petka navečer ili odlazaka u trgovine odjeće. Prvo što je preporučeno s ovim viškom je uštedjeti barem dio toga, tako da imate barem 50-100KM ušteđevine.

Trebali biste uštedjeti novac čak i ako već imate takvu rezervu. Ušteđeni iznos možete dugoročno pasivno investirati te tako početi graditi imovinu. Prilikom ulaganja vrijeme vam je najveća prednost.

Iako to ne bi bili veliki iznosi, cilj je naučiti trošiti manje nego što zarađujemo. Ovo je osnovna navika ljudi koji su u odrasloj dobi uspjeli izgraditi veliko bogatstvo.

4. Korak: Što ako mi moj proračun stvara gubitke?

Ako nakon sastavljanja tabele ustanovite da zaradom ne možete platiti nužne troškove, trebate povećati prihode i smanjiti svoju potrošnju. U nastavku vam donosimo nekoliko savjeta kako uštedjeti.

Prvi način da povećate prihod je pretražiti web stranicu univerziteta, napisati e-mail ili pitati starije kolege iz razreda postoje li neki oblici stipendija. Fakulteti često pružaju pomoć studentima slabijeg imovinskog stanja. Holandska vlada će vam osigurati jeftin kredit za troškove života ako radite u njihovoj zemlji najmanje 56 sati mjesečno.

Druga mogućnost je pronaći posao sa skraćenim radnim vremenom, idealno bi bilo da pronađete studentsku praksu u području u kojem kasnije želite raditi. Ne samo da ćete zaraditi za studentske troškove, nego ćete i naučiti i praktične vještine koje će vam dati značajnu prednost kada se prijavite za posao. Samo nemojte odustati i napišite dovoljno e-mailova.

Međutim, ako svoje vrijeme trebate posvetiti učenju, postoji mnogo načina da uštedite na troškovima. Ne morate svaki dan jesti kebab i ići jesti u restoran. Naučite se kuhati i spremite si hranu za naredna 2-3 dana, to će vas u konačnici puno jeftinije ispasti.

Također možete uštedjeti i na prijevozu. Osim korištenja javnog prijevoza razmislite i o vožnji biciklom ili možda hodanjem ako se ne radi o nekoj velikoj udaljenosti. Tako ćete uštedjeti novac i također možete uživati u jutarnjoj tjelovježbi, prenosi finax.eu.