Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu predstavio je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici četiri najnovija izdanja, od ukupno 12 koliko ih je objavio tokom prošle godine, napomenuo je direktor Instituta Sedad Bešlija.
Studentima i nastavnicima tog fakulteta predstavljeni su dvotomni zbornik radova Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti, biografija Branka Mikulića te dva časopisa – “Prilozi” i “Historijska traganja”.
– Odlučili smo 2022. godinu, u saradnji s kulturnim, obrazovnim i naučnim institucijama, posvetiti promocijama izdanja u našim, bosanskohercegovačkim gradovima. Posebno nam je drago što smo imali priliku da se družimo sa studentima i postdiplomcima sa Pravnog fakulteta UNZE-a, jer svi studenti prava, bilo da studiraju pravo koje je vezano za Bosnu i Hercegovinu ili šire okvir prava, moraju se referirati na historiju, hostoriografiju. Posebno na određene historijske procese, događaje koji su usko povezani sa pravom kao takvim, sa pravnim naukama, istakao je Bešlija.
Posebno su, dodao je, za buduće pravnike važne teme iz historije države i prava; državnopravnog razvitka, kontinuiteta BiH. Institut, dodaje, posebno obraća pažnju na te teme. Podvlači kako je pravo u BiH, kao i sama država, “često ugroženo” pa je važno da mlađe generacije znaju činjenice iz historije i pravne nauke, kako bi adekvatno odgovorile na sve nasrtaje takve vrste te da na njih “mogu odgovoriti u naučno-istraživačkom smislu”.
Šef Katedre za historiju države i prava Pravnog fakulteta UNZE-a Dževad Drino naglasio je kako su časopisi koji su danas prezentirani studentima tog fakulteta među najstarijima i u naučnim krugovima najugledniji u BiH.
– Promovisali smo i monografiju o jednoj vrlo zanimljivoj ličnosti, Branku Mikuliću. Ličnosti koja je, možda, najveći moderni političar BiH, svih vremena, smatra Drino, koji je podvukao kako se naša se država nije adekvatno odužila takvom čovjeku.
Njegovo ime, napomenuo je, nosi samo jedna “mala ulica na Dobrinji u Sarajevu te u Gornjem Vakufu”.
– Radi se o najvećem poslijeratnom, modernom bh. političaru, koji je bio na čelu te ekipe koja je obezbijedila i donijela najveći poslijeratni razvitak BiH te uredila institucije kojih nije bilo prije – Akademiju nauka i umjetnosti BiH, univerzitete u Tuzli, Banjaluci, Mostaru… Na kraju i Zimsku olimpijadu 1984. godine – jedno čudo neviđeno. BiH je, jedina zemlja na Balkanu, izuzev Grčke, koja je uopće organizovala olimpijske igre – kao vrhunac i savršenstvo organizacije, prihvata i smještaja gostuju. Takvoj se osobi BiH, po mom skromnom sudu, nije adekvatno odužila, smatra Drino.
Prof. dr. Ajdin Huseinspahić istakao je kako je ovakva saradnja “traženje najboljeg načina kako studentima olakšati pristup građi i izdanjima Instituta za historiografiju Univerziteta u Sarajevu”.
– Baza podataka koju Institut ima može koristiti i svakako koristi nama, nastavnom osoblju, a ovo je prilika da i studenti do tih izdanja dođu na lakši način. Čak su i njihovi zbornici objavljeni na zvaničnoj web stranici, istakao je Huseinspahić.
On je sarajevskom institutu zahvalio i na poklonjenim izdanjima koja su promovirali pa će zenički studenti, “sve što su taj dan čuli”, imati priliku da pročitaju u biblioteci tog fakulteta, prenosi Preporod.info.