Nakon Berlina i Pariza u 2013. godini, ovaj put je na redu Milano. Evropska unija (EU) organizuje već treći susret na vrhu posvećen problemu nezaposlenosti mladih. Ali, rezultati su mršavi, piše Deutsche Welle.
Talijanski premijer Matteo Renzi na koncu će, nakon brojnih nedoumica, ipak biti domaćin trećeg susreta na vrhu EU-a posvećenog problemu nezaposlenosti među mladim Evropljanima. Neke zemlje članice Unije dvojile su naime oko toga hoće li (može li) novi sastanak uroditi uopšte ikakvim plodom. Šefovi država i vlada ne putuju baš rado kad nakon nekog summita ne mogu objaviti pozitivne vijesti, saznaje DW od diplomata u Bruxellesu. Iako ni dan uoči susreta u Milanu nije bila poznata konačna lista gostiju, talijanski organizatori polaze od toga da će ovom sastanku prisustvovati većina državnih čelnika EU-a.
Matteo Renzi je borbu protiv nezaposlenosti mladih označio težištem talijanskog predsjedanja Unijom. Njemu je potrebna potpora iz Evrope. Renzi upravo, i to uz otpor sindikata i jednog dijela njegove socijalističke stranke, u Italiji pokušava “progurati” reformu tržišta rada. Zaštita od otkaza trebala bi biti “olabavljena”, s ciljem olakšavanja zapošljavanja mladih posloprimaca. Talijanski premijer provodi reforme koje se trebalo provesti davno, reforme na čije provođenje ga odavno ohrabruju i evropski politički lideri poput savezne kancelarke Angele Merkel. Razlog visoke stope nezaposlenosti mladih (42,9%) u Italiji nije konjunkturne, već strukturalne prirode, tvrdi i Njemačko-talijanska trgovinska komora u Milanu. Na milanskom sastanku će se, kako se unaprijed dogovorilo, samo bilansirati dosad učinjeno. Neće biti pokrenute nove inicijative, neće se obećavati novi novac. Ne treba očekivati nikakve zaključke, izjavili su ranije visoki predstavnici njemačke vlade.
“Garancija za mlade”
Jedna od tri inicijative kojom EU želi pomoći više od pet miliona mladih da dođu do posla je “garancija za mlade”. Zemlje članice se njime obvezuju da će svim mladim ljudima (18-25 godina starosti) u roku od četiri mjeseca nakon gubitka radnog mjesta ili okončavanja izobrazbe ponuditi posao, praksu ili dodatno školovanje.
Za “garanciju za mlade”, ideju preuzetu iz Austrije i Finske, na raspolaganju stoji ukupno deset milijardi eura za svih 28 članica EU-a u idućih sedam godina. U mnogim kriznim zemljama, kao što su Grčka, Italija i Španjolska, radi se ponajprije o tome da se stvori solidan sistem posredovanja radnih mjesta i mjesta za izobrazbu, odnosno funkcionirajući sistem obrazovanja.
– Najveći je izazov doseći sve mlade ljude i pomoći im, pa čak i onda ako su se jako udaljili od tržišta rada. Svatko zaslužuje šansu da pronađe dobar posao ili mjesto za praksu kako bi kasnije mogao pronaći i posao, kaže Laszlo Andor, nadležni evropski povjerenik.
Andor odbacuje kritiku da implementacija “garancije za mlade” predugo traje, ona je naime “blagoslovljena” već prije više od godine dana.
– Taj je proces na dobrom putu i već se vide prvi rezultati. Kad to usporedimo s drugim evropskim projektima onda je garancija za mlade najbrži projekt koji smo ikada imali, smatra on.
Do sada su zemlje članice Evropskoj komisiji predstavile planove koje se treba odobriti do kraja tekuće godine. Prvi pilot-projekti već su “startali” u sedam zemalja. Irskom zastupniku u Evropskom parlamentu Paulu Murphyju sve je to ipak presporo. U jednoj od brojnih rasprava o nezaposlenosti mladih u Evropi on je već prije ljetne parlamentarne pauze u oštrom tonu naglasio:
– Garancija za mlade ne vrijedi više od obećanja sumnjivog trgovca automobilima. Stvarna namjera nije stvaranje radih mjesta za 5,5 miliona nezaposlenih mladih. Radi se puno više o tome da se spase radna mjesta birokrata.
Kako ubrzati postupak?
I kod “Inicijative za zapošljavanje mladih” (koja je također usuglašena prije godinu dana) bilo je poteškoća na samom početku. Znalo je proći puno mjeseci dok zemlje članice nisu uopšte podnijele zahtjeve za dobivanjem poticajnih sredstava iz fondova EU-a.
– U Milanu moramo razgovarati o tome što su razlozi i kako da ubrzamo postupak, kazao je jedan visokorangirani predstavnik savezne vlade. Tek su tri države (Francuska, Italija i Litva) dobile novac iz fonda “teškog” ukupno šest milijardi eura. S 432 milijuna eura Francuzi žele smanjiti kvotu mladih koji prekidaju školsko obrazovanje, potaknuti mobilnost ljudi u potrazi za poslom i poboljšati funkcioniranje zavoda za zapošljavanje. Italija na raspolaganju ima 1,1 milijardi eura i planira ojačati rad ureda za zapošljavanje i potaknuti mobilnost i utemeljenje novih poduzeća. Ni Španjolska s kvotom nezaposlenosti mladih od 53,8%, a ni Grčka (53,1%) do sada nema odobrene zahtjeve za finansijski sredstvima.
– Bilo bi lijepo kad bi se to uskoro promijenilo, kaže jedan predstavnik njemačke vlade koji je želio ostati anoniman.
Treći stub borbe protiv nezaposlenosti mladih na evropskom nivou je Evropska investicijska banka u Luxemburgu. Ona je već podijelila 9,7 milijardi eura kredita kojima se finansira mjere zapošljavanja. Sedam je milijardi otišlo na račune ukupno 80.000 malih i srednje velikih poduzeća s ciljem kreiranja mjesta za izobrazbu mladih ili njihovo doškolovanje.
Novac nije dovoljan
Međunarodna organizacija za rad Ujedinjenih naroda (ILO) smatra da EU ipak s premalo novca finansira mjere zapošljavanja mladih. Dosadašnje mjere imale su mali učinak na smanjenju stope nezaposlenosti, priznala je i Evropska komisija u svojoj posljednjoj analizi sredinom septembra. Stručnjak ILO-a Ekkehard Ernst već je prije nekoliko mjeseci za DW rekao:
– Mislimo da postojeća sredstva neće biti dovoljna za rješavanje problema. Stopa nezaposlenosti mladih je opala samo zato što je opala opća stopa nezaposlenosti. Lagani konjunkturni oporavak nije dovoljan. Treba nam više javnih i privatnih investicija kako bismo stvorili radna mjesta za mlade.
Predstavnik njemačke vlade koji učestvuje na sastanku u Milanu smatra kako je pogrešno prizivati još više novca.
– Sve dok ne znamo kako ćemo potrošiti postojeća sredstva jednostavno se ne postavlja pitanje oko još više novca, kaže on.
Ne postoji ni konkretni cilj koliko se radnih mjesta treba otvoriti s novcem EU-a. Projekcije Evropske komisije polaze od toga da stopa nezaposlenosti u iduće dvije godine neće opasti značajnije u kombinaciji sa slabim privrednim rastom. Kao i mnogi ekonomisti i nadležni povjerenik Komisije Laszlo Andor upućuje na činjenicu da je potreban snažniji ekonomski rast.
– Garancija za mlade će sistemski poboljšati fazu prelaska iz škole na fakultet ili tržište rada. Ali ne smijemo zaboraviti da bez privrednog rasta neće bit moguće rješavanje krize zapošljavanja u sadašnjim razmjerima, smatra on.
Ekonomist Andre Sapir iz briselskog think-tanka “Bruegel” u svojim publikacijama ovaj problem svodi na jednostavnu formulaciju: “Sve je u rastu, glupane!” Sapir smatra da je nezaposlenost mladih u južnim članicama EU-a i prije izbijanja krize uvijek bila dva puta veća od stope nezaposlenosti među starijom populacijom. Tek kad u uslovima bolje konjunkture opadne opšta stopa nezaposlenosti, bit će i više posla za mlade, smatra on.
(dw.de)