Čije su diplome jače – privatne ili državne?

04.11.2012.

Uprkos krizi, privatni fakulteti, kojih u BiH već ima oko 30, iz godine u godinu postaju dostupni sve većem broju mladih i u našoj zemlji, iako je, naravno, daleko veći broj onih koji sebi ne mogu priuštiti takav studij. Školovanje na privatnim fakultetima u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Kiseljaku, Banjoj Luci košta do 11.000 maraka godišnje, dok je cijena na državnim visokoškolskim ustanovama za redove studente 100 KM, vanredne 800 i redovne samofinansirajuće od 1.000 do 1.500 KM. 

Lakši i brži put 

No, vječito je pitanje pružaju li privatni ili državni fakulteti više prakse i čije su diplome priznatije. Sudeći prema stavovima studenata s državnih fakulteta, studiranje na privatnom fakultetu sinonim je za lakši i brži put do diplome, ali i posla.

Iz Udruženja studenata Pravnog fakulteta u Sarajevu ističu kako je evidentno da se sve veći broj studenata ispisuje s državnih fakulteta i prebacuje na privatne. Smatraju da su državni fakulteti prenatrpani te da su studenti najmanje zadovoljni pripremom za dolazak na tržište rada i kvalitetom praktične nastave.

Ipak, s tim se ne slaže prof. dr. Rifat Škrijelj, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF), koji kaže da se studenti s diplomama završenim na državnim fakultetima zapošljavaju širom svijeta na prestižnim mjestima.

– Ocjena da se s privatnih fakulteta brže zapošljavaju studenti je proizvoljna. Nisam siguran da je to rezultat stvarnog stanja na tržištu rada. Studij na privatnom fakultetu nije nimalo bolji od studiranja na PMF-u. Ovaj fakultet dao je veliki broj doktora i magistara nauka. Bilo bi dobro da se priča o kvalitetnijim diplomama privatnih fakulteta testira na svjetskom tržištu rada, s aspekta priznavanja diploma na regionalnom, evropskom i svjetskom akademskom prostoru – ističe Škrijelj.

Navodi da se privatni fakulteti moraju pomiriti s činjenicom da ljudskim resursima, kada je u pitanju nastavni kadar, niti prostornim, a ni po broju studenata ne mogu komparirati s državnim fakultetima.

Nastavno osoblje

– Kad bi se privatnim fakultetima oduzela mogućnost da angažiraju profesore s državnih fakulteta, mnogi od njih bi mogli staviti ključ u vrata. Oni počivaju na davno umirovljenim profesorima s javnih fakulteta, tako da nisu sposobni da rade kao mladi efektivni ljudi. Također, treba se postaviti pitanje koliko profesora, asistenata imaju u stalnom radnom odnosu i kakva je životna dob nastavnog osoblja te koji univerziteti u svijetu priznaju njihove diplome – naglasio je Škrijelj.

S druge strane, za razliku od državnih fakulteta, studirati na privatnim, kako tvrde njihovi osnivači, podrazumijeva vrlo visok nivo znanja koji studenti moraju imati.

Sarajevo School of Science and Technology (SSST) privatni je univerzitet prof. dr. Ejupa Ganića sa sjedištem u Sarajevu i jedan je od najatraktivnijih za naše studente.

– Jedna godina na ovom fakultetu košta 10.000 maraka. Riječ je o dva semestra, a u školovanje je uključeno, osim teorijskog, i praktično znanje. Također, naši studenti učestvuju u raznim projektima na koje Univerzitet aplicira. Naši studenti brže dolaze do posla. Tako je poslije školovanja zaposleno 93 posto studenata. Diplome koju dobivaju s Univerziteta studentima daju veću mogućnost apliciranja za posao ne samo u BiH već i u Evropi – kaže Edib Kafadar, portparol SSST-a, uz tvrdnju da je ovaj fakultet svojim studentima omogućio evropski standard obrazovanja.

I direktor Banja Luka koledža (BLC) Nenad Novaković uvjeren je da su privatni fakulteti budućnost BiH, zbog kvaliteta nastavnog kadra, pristupa u radu sa studentima, obrazovnih profila koji su usklađeni sa svjetskim potrebama tržišta rada.

– Mi imamo problem da resorno ministarstvo određuje kvotu godišnjeg upisa na privatne fakultete, pa se kod nas upiše 250 polaznika godišnje, dok su naši kapaciteti i interesovanje studenata tri puta veći – kaže Novaković.

Inače, na BLC godišnja školarina iznosi 2.300 KM i može se plaćati u 12 mjesečnih rata.

Troškovi studiranja na privatnom fakultetu 

  • Dodiplomski studij – školarina po semestru – 11.000 KM
  • Postidplomski studij – školarina za jednu godinu studija – 15.000 KM
  • Doktorski studij – školarina za jednu godinu studija  – 17.000 KM
  • Knjige za diplomski studij, paket knjiga po semestru – 260 KM
  • Upisni materijal – 46 KM
  • Troškovi za digitalnu biblioteku – 190 KM
  • Troškovi osiguranja – 30 KM
  • Aplikacija za prvu godinu – 150 KM

Troškovi studiranja na državnom fakultetu

  • Dodiplomski studij – školarina po semestru – 1.200 KM
  • Postdiplomski studij – školarina za jednu godinu studija – 1.200 KM
  • Doktorski studij – školarina za jednu godinu studija – 7.000 KM
  • Knjige po komadu – 30 do 50 KM
  • Upisni materijal – 30 KM
  • Troškovi za biblioteku – 5 KM
  • Troškovi osiguranja – 17 KM
  • Aplikacija za prvu godinu 3 KM

(Dnevni avaz)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.