Konačno! Vlasti će sistemski podržati žene u BiH u bavljenju vlastitim biznisom!

Piše: Mr.sci. Ajka Rovčanin, Institut za razvoj mladih KULT

Vlada Federacije BiH je prije nekoliko dana po prvi put usvojila Akcioni plan za razvoj poduzetništva žena u FBiH za period 2018-2020. godine, kreiran od strane Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Sredinom ove godine, isto se desilo i u Republici Srpskoj gdje je usvojena Strategija razvoja preduzetništva žena Republike Srpske za period 2018-2020. godina koju je izradilo Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva. Pripremu oba dokumenta je podržalo Njemačko društvo za saradnju (GIZ).

Oblast ženskog preduzetništva je do sada bila poprilično strateški neuređena. Podrška se odnosila na sporadične inicijative i aktivnosti nevladinog sektora, a još rjeđe vladinog sektora. Time je ženama kao kategoriji društva, baš jednako kao i mladima, bio otežan pristup preduzetništvu, odnosno svijetu biznisa. Marginaliziranost žena se očituje i u višoj stopi nezaposlenosti koja iznosi 20,3% naspram stope nezaposlenosti muškaraca od 17,2%. Također, stopa zaposlenosti je znatno viša za muškarce i iznosi 44,1%, a za žene 25% prema posljednjoj Anketi o radnoj  snazi u 2018. godini.

Kada žene ne učestvuju ravnopravno u preduzetničkim aktivnostima, društvo gubi vrijednost koju bi mogla proizvesti ova kategorija populacije. Ovaj problem se sve više prepoznaje i u BiH, pa se o ženama u preduzetništvu ne govori više samo u kontekstu rodne ravnopravnosti, već i ekonomskog razvoja zemlje.

Izvještaj Globalnog monitora preduzetništva u BiH o ženskom preduzetništvu za 2012. godinu pokazuje da žene u BiH uočavaju dobre prilike za pokretanje biznisa i smatraju da su za to sposobne, ali ih strah od neuspjeha u velikoj mjeri sprječava da se upuste u svijet preduzetništva. Skoro tri puta manje su uključene u preduzetničke aktivnosti od muškaraca. Glavni izazov preduzetnica u BiH je opstanak biznisa u početnoj fazi. Mreže preduzetnica su manje razgranate od preduzetnika, i žene se više oslanjaju na lične veze, odnosno na krug porodice nego na druge izvore pomoći. Broj prekida poslovanja je dva puta veći u odnosu na muškarce.

Stoga, doneseni dokumenti stvaraju prijeko potrebnu pretpostavku za razvoj sistemske podrške ženama u pokretanju, vođenju i razvoju njihovih biznisa, samozapošljavanju i zapošljavanju drugih osoba. Oni su postavili ciljeve, mjere i konkretne aktivnosti unutar vremenskih rokova koje će nadležne institucije poduzeti u narednom periodu.

Akcionim planom FBiH predviđeno je, između ostalog, prikupljanje i analiziranje podataka o trenutnom stanju ženskog preduzetništva i postojećim programima i poticajima, dodjela finansijskih sredstava za pokretanje biznisa, edukativna i mentorska podrška, razvijanje interaktivne e-platforme za komunikaciju preduzetnica, organiziranje skupova preduzetnica iz BiH i regije Zapadnog Balkana itd. Vrlo slično,

Strategijom u RS su planirani programi finansijske i stručne podrške preduzetnicama, podrške umrežavanju i udruživanju, promocije preduzetništva žena, podrške preduzetnicama u zanatstvu i na selu itd.

(STUDOMAT.ba)