fbpx

Asertivnost: Kako ljubazno reći “ne”?

Kako ljubazno ljudima reći NE?


Budući da je čovjek društveno biće i da njegova „društvenost” zavisi od toga koliko je vješt u komunikaciji, asertivnost je pojam o kome bismo svi mogli znati nekoliko činjenica.

Ekstremna ponašanja su društveno nepoželjna i uglavnom su manje cijenjeni oni koje možemo nazvati konformistima (ljudi koji su pasivni i koji pod svakim izazovom popuštaju) ili oni kojima su odbrambeni mehanizmi stalno na maksimumu aktivnosti pa i na najmanju sitnicu reaguju agresivno. Dakle, ljudsko ponašanje možemo da klasifikujemo kao pasivno, asertivno i agresivno (i pasivno-agresivno).

Pasivno ponašanje kod ljudi možemo prepoznati po „manjku” stava, tihi su i neupadljivi i često preuzimaju stavove drugih ljudi umjesto da grade svoje. Nasuprot tome, agresivne osobe su one sa “viškom” stava, zahtjevne i glasne, to su oni ljudi koji stalno prekidaju svoje sagovornike i često su prepotentni. A pasivno-agresivni su oni ljudi koji su svojom šutnjom najglasniji, koji često imaju cinične opaske i od sebe prave žrtvu.

Imajući to u vidu, asertivnost je tip ponašanja koji nam omogućava da se izborimo za svoje stavove bez da ulazimo u nepotrebne konflikte ili da budemo dobrovoljna žrtva situacije (svesno ili nesvesno). Asertivnost je vještina koja omogućava da se izborimo za svoja prava, osiguravajući da se naše mišljenje i osjećaji uzmu u obzir, a da se pri tom ne narušavaju prava drugih. Ono što treba da istaknemo ovde jeste da se asertivnost i asertivno ponašanje veže za problem koji imamo sa nekom osobom, a ne za samu osobu. Te su i naša negativna osjećanja i mišljenja usmjerena ka problemu, a akcije ka rješavanju problema, a ne uticaju na cjelokupnu ličnost dotične osobe.

Asertivnost se bazira na tome da morate izraziti svoje mišljenje i svoja osjećanja kako bi ljudi oko vas znali kako se osjećate. Morate im dati do znanja koje su posljedice ponašanja koje je suprotno od onog koji ste naglasili kao poželjno, ali ne smete zaboraviti ni osjećanja osobe kojoj se obraćate.

Osnovni elementi asertivnog ponašanja

Jasno izražavanje ponašanja koje nam smeta – ovo je veoma važna stavka jer time dajemo šansu da se postojeći problem riješi. Ukoliko ne istaknemo šta je ono što nam smeta, ne možemo očekivati da će se to promijeniti. Pasivnim stavom biste u ovakvoj situaciji potrebe drugih ljudi stavili iznad svojih potreba. Agresivni ljudi bi svoje potrebe stavili iznad potreba drugih ljudi, dok je asertivno ponašanje sklono da nađe balans među potrebama dvije strane. Potrebno je da razlučite za koje ponašanje i odluke ste vi odgovorni i preuzmete tu odgovornost, ali i da prepoznate ponašanje drugih odraslih ljudi za koje vi niste odgovorni i za koje ne treba sebe da krivite niti da trpite njegove posljedice.

Objašnjavanje razloga zbog kojih nam to ponašanje smeta – ovo označava izražavanje vlastitog mišljenja, osjećaja i/ili posljedica tog ponašanja. Moramo dati do znanja zašto nam nečije ponašanje smeta i koje to posljedice ostavlja na nas. Ako neko ne zna da nas povrjeđuje (ili još gore ako misli da nam određenim ponašanjem čini uslugu), ne možemo da krivimo nikoga zbog neznanja, ali isto tako ne treba da trpimo ono što nam ne godi, pa je zato najbolje rješenje istaći šta nam tačno smeta i zašto nam to smeta tj. kakve su posljedice takvog ponašanja. U tom smislu, treba pokazati razumijevanje i za razloge i potrebe druge osobe i uvažiti ih, ali iznijeti i svoje mišljenje i razloge i naći neki kompromis ili način da se te različite potrebe uvaže ili pomire.

Jasno izražavanje našeg zahtjeva – ako smo definisali problem i posljedice nečijeg problematičnog ponašanja, potrebno je još istaći na koji način možemo riješiti određenu situaciju. Moramo biti jasni u onome što tražimo od drugih ljudi jer se puno stvari ne podrazumijeva. Ako nam nečije ponašanje nije prijatno, moramo predložiti kako bi se to moglo ispraviti, jer ako istaknemo samo da nam nešto smeta, ali bez konstruktivnog prijedloga kako da se to riješi, onda naš stav može da se protumači kao agresivan.

Korisne asertivne tehnike

“Pokvarena ploča” – ovo je vrlo korisna tehnika kada je naš zahtjev kratak i jasan, a sastoji se u tome da kao “pokvarena ploča” ponavljamo zahtjev. Konkretizacija je veoma važna, jer generalizacijom nećemo ništa postići, osim pretjerivanja i osjećaja kod druge strane da naše izjave i nisu toliko realne. Nemoguće je riješiti sve probleme i niko ništa ne radi „uvijek”, niti to što je neko napravio grešku znači da je generalno loša osoba ili neosjećajna ili slično. Na primjer: „Ti nikada nećeš….”, „Ti uvijek radiš…” su rečenice koje treba izbjegavati. Ograničite se na ono što se sada dešava i fokusirajte se na trenutni problem, što je konkretnije moguće. Nepotrebnim generalizacijama se samo uplićete u šire teme i komplikujete put do rješenja problema.

Odbijanje tuđeg zahtjeva – kada želimo odbiti neki zahtjev i imamo dobar razlog za to, u tome treba biti i odlučan. Dovoljno je reći „ne”, objasniti svoje razloge (vrlo kratko) i zatim ponavljati odlučno – ne, onoliko koliko je potrebno. Ono što je ključno jeste da moramo biti istrajni jer nedosljednost će nas vratiti opet u vidove ponašanja koje želimo da izbjegnemo. Zbog tog „ne” se ne morate izvinjavati ili ulaziti u beskonačne rasprave, recite jasno razlog vaše odluke ili stava i stojte iza njega, ako ste već zaista dobro promislili i sigurni ste u svoje mišljenje. Sa druge strane, desiće se nekad da shvatite da ste zauzeli pogrešno mišljenje i u takvim slučajevima, neophodno je da budete samokritični, kao i da dozvolite sebi da promijenite mišljenje. Ne morate stojati tvrdoglavo na nekom stanovištu, kada je već postalo jasno da to i nije najbolje stanovište. Naravno, da biste to spoznali ili da biste uopšte oformili svoj stav, biće vam nekad potrebno vrijeme i ne treba da vam bude problem da zahtijevate za sebe to vrijeme da razmislite.

“Ja-poruke” –  Ja-poruke su takve poruke u kojima govorimo o vlastitom stanju. “Ja sam … tužna, nesretna, ljuta kada ti radiš …” Zašto je to važno? Zato što ako jasno istaknemo problem, stvaramo mogućnost da se on riješi i ako dovoljno jasno istaknemo „ja – poruku” ne ostavljamo mesto nedoumicama i dvoumljenjima već jasno dajemo do znanja koje su posljedice određenog ponašanja. Neophodno je navesti problem, kako se zbog njega osjećamo, kakve su posljedice tog problema i šta bi moglo da bude njegovo rješenje. Ne treba da se pretvorite u egocentrika i da postavite svoje „ja” kao centar univerzuma, ali da biste bili asertivni i samosvjesni, neophodno je sebe, ono što jeste i što radite, i da prepoznate svoje potrebe. Kao i da budete kritični prema sebi. I na kraju – uživajte u svom uspjehu i dobrim stvarima koje ste postigli, to je sasvim OK.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!