Al Jazeera: Kako je ‘Bolonja’ propala u Hrvatskoj

13.03.2015.

Ekonomski fakultet u Zagrebu od jeseni će preći na integrirani petogodišnji studij, što se smatra napuštanjem ‘Bolonje’.

Piše: Branimir Bradarić, Al Jazeera Balkans

Odluka Ekonomskog fakulteta u Zagrebu prema kojem od jeseni napuštaju model studiranja kakav je uveden Bolonjskim procesom siguran je korak prema napuštanju ili detaljnom revidiranju „Bolonje“ u Hrvatskoj. Zaključak je to brojnih profesora u Hrvatskoj koji su komentirali ovakvu odluku Ekonomskog fakulteta. Uz dopuštenje Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, ranije su to već učinili Medicinski i Kineziološki fakultet kao i još neki fakulteti u Hrvatskoj.

Povratak na staro

Prema toj odluci Ekonomski fakultet u Zagrebu od jeseni će umjesto četverogodišnjeg preddiplomskog studija i jednogodišnjeg diplomskog (4 + 1) prijeći na integrirani petogodišnji studij. Na tom novom studiju specijalizacija počinje na četvrtoj godini i traje četiri umjesto dva semestra.

Pojašnjavajući odluku sa ovoga fakulteta navode kako na takvu odluku čekaju pet godina te da su prethodno pred Nacionalno vijeće izašli sa opsežnom dokumentacijom među kojoj je i elaborat s više od 1.000 stranica. Za pozitivne primjere integriranog studija poslovne ekonomije navode Češku i Massachusetts (SAD).

– Ovo nije rušenje ‘Bolonje’ već jedan od modela koji je također bolonjski. Netko tko je upisao sveučilišni studij nema za cilj postati sveučilišni prvostupnik, već magistar. Prvostupnik nema što tražiti na tržištu. To vam je kao da se vozite vlakom iz Zagreba do Splita, a onda vam kažu da morate izaći u Kninu i kupiti kartu za Split. Ako student ipak želi kraće studirati to će i dalje moći na stručnom studiju. Postoji i mogućnost prelaska sa stručnih na sveučilišni studij. Ovo bih nazvao poboljšanjem ‘Bolonje’, kaže Tonći Lazibat, prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu.

Ipak, nakon odluke Ekonomskog fakulteta, ali i sve češćim polemikama oko mogućnosti ukidanja „Bolonje“ i njene primjene na hrvatskim visokoškolskim ustanovama, brojni profesori javno su progovorili o svim njenim nedostacima kao i nedostacima hrvatskog visokog školstva.

Početak napuštanja „Bolonje“

– Moje je mišljenje da ovo jest napuštanje Bolonjskog procesa. Zapravo, ovo je produžetak starog četverogodišnjeg studija na pet godina, što predstavlja opasnost da naše titule neće biti prepoznate nigdje izvan Hrvatske, a da će programi za većinu studenata ekonomije biti pretrpani suvišnim sadržajima. To će svakako ići na ruku privatnim visokim školama koje nude kraće programe s jednakom mogućnošću zapošljavanja, smatra voditelj tima za provedbu Strategije obrazovanja i znanosti Neven Budak.

I brojni drugi profesori smatraju kako je ovaj korak Ekonomskog fakulteta ozbiljan korak prema konačnom napuštanju „Bolonje“. Tvrdi to i član Nacionalnog vijeća i nekadašnji ministar znanosti u Vladi RH, Hrvoje Kraljević, za čijeg je mandata potpisana Bolonjska deklaracija.

– Razumljiva mi je njihova odluka. Očekujem da će sada, poučeni primjerom Ekonomskog fakulteta, i ostali krenuti u promjenu modela i velik sam pesimist što se tiče daljnjeg razvoja situacije. Bolonjski proces je jako dobro zamišljen, ali je on u Hrvatskoj potpuno naopako proveden, kaže Kraljević.

Kada se predstavljao Bolonjski proces, a poučeni iskustvima europskih zemalja, govoreno je kako je „Bolonja“ trebala skratiti vrijeme studiranja, povećati mobilnost studenata, kako unutar domaćih tako i na inozemnim fakultetima. „Bolonja“ je trebala iz temelja reformirati visoko obrazovanje u Hrvatskoj, za koje se govorilo kako zaostaje i daje očekivane učinke, a sve kako bi u konačnici pružila studentima najbolji oblik školovanja.

Rezultati „tanki“

Međutim, sada se jasno kaže kako rezultati „Bolonje“ u Hrvatskoj nisu na razini očekivanoga i da je nešto potrebno mijenjati.

Navodi se kako je sustav preddiplomskog, diplomskog i doktorskog studija potpuno zakazao. Pojašnjava se i da studenti u 90 posto slučajeva nakon završenog preddiplomskog studija upisuju diplomski, jer poslodavci ne prepoznaju prvostupnike kao buduće zaposlenike. Unatoč završenom obrazovanju i stečenoj diplomi smatra se da nisu kompetentni za posao koji zahtijeva visoku stručnu spremu.

Sustav 3+2 (tri godine preddiplomskog i dvije godine diplomskog studija) ili u slučaju integriranih studija 4+1 uveden je kako bi se studentima omogućilo da već nakon tri godine s titulom sveučilišnog prvostupnika mogu biti spremni za zaposlenje. Diplomski studij trebao je biti namijenjen onim studentima koji bi produbili svoja znanja za ozbiljnije bavljenje znanošću. Međutim, danas je situacija takva da gotovo svi s titulama magistara završavaju i diplomski studij, čime se zapravo srozava kvaliteta visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Niti postojeća infrastruktura hrvatskih sveučilišta ne može podnijeti zahtjeve „Bolonje“, a vidljivo je i da nedostaje značajan broj profesora.

Jedna od temeljnih ideja „Bolonje“ bila je skraćivanje vremena studiranja, a ono je dodatno produženo. I profesorima je teže jer drže više kolegija i zatrpani su birokracijom zbog ECTS bodova, a mobilnost nije značajno povećana. Najavljivani mentorski način rada profesora nije zaživio, a niti može zaživjeti u uvjetima kada je na snazi ograničavanje zapošljavanja.

Uz sve to dosta o cijeloj problematici govori i istraživanje Eurostata po kojemu, u razvijenim zemljama, poslodavci smatraju da prvostupnici zadovoljavaju za 70 posto radnih mjesta. U Americi je taj postotak još i viši. Međutim, u istom istraživanju hrvatski poslodavci kažu da su prvostupnici dobri za 11 posto radnih mjesta.

Potrebno revidiranje procesa

Komentirajući problematiku Bolonjskog procesa dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Vlado Guberac ističe kako „Bolonju“ radi svega svakako treba revidirati, ali ne i ukinuti.

– Kao što mu sam naziv kaže, Bolonjski proces je proces, i kao takav podložan je reviziji koju svakako treba provesti na nekoliko razina. U prvom redu, slažem se s ocjenom i najvećom kritikom da tržište rada nije prepoznalo sveučilišne prvostupnike, nego ih nadležne ustanove i poslodavci tretiraju kao da imaju višu stručnu spremu, rekao je Guberac.

Sami studenti teško mogu uspoređivati raniji sustav školovanja i „Bolonju“ s obzirom da stari model nisu upoznali na „svojoj koži“.

– Slažem se s manjkavostima ‘Bolonje’. Meni je teško kao ‘bolonjcu’ uspoređivati je li bio bolji prijašnji sustav od sadašnjega. Mislim da je „Bolonja“ ipak donijela niz korisnih stvari, poput mogućnosti polaganja preteških ispita putem nekoliko kolokvija, bolje prolaznosti i većeg postotka završavanja studija, te nove različite studijske programe. Sve to treba zadržati, ali s izmjenama koje će jamčiti napredak Bolonjskog procesa. Mislim da bi nakon desetljeća primjene ‘Bolonje’ veća šteta bilo ukinuti ju i provesti neku novu reformu visokog školstva, na koju bi se studenti opet morali navikavati godinama. No, da je sazrelo vrijeme za analizu i reviziju, to je sigurno, kaže predsjednik Studentskog zbora u Osijeku Dino Bičvić.

(Al Jazeera Balkans)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.