Zašto su mladi u BiH pesimistični i nezadovoljni situacijom?

Šta mladima u BiH predstavlja najveći problem?


Foto: Envato
Foto: Envato

Većina mladih u Bosni i Hercegovini je pesimistična i nezadovoljna situacijom u svojoj zemlji, naročito u pogledu zapošljavanja i korupcije. Mladi generalno imaju osjećaj da bh. društvo ne brine o njihovim problemima. Zašto?

Iako je stopa nezaposlenosti mladih smanjena u posljednjih deset godina sa većim udjelom mladih koji rade puno radno vrijeme nego 2018., niske plate sprečavaju ih da nađu (dobar) posao i njihovo interesovanje za preduzetništvo je generalno slabo.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Šta mladima u BiH predstavlja najveći problem?

Koliko je mladima u BiH stalo do porodice i prijatelja? Koliko su mladi u BiH religiozni? Koliko su mladi u BiH zadovoljni prilikama za posao? Preuzimaju li mladi u BiH odgovornost za društvo u kojem žive – samo su neka od pitanja koje je obuhvatilo istraživanje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), po nalogu Američkog instituta za istaživanje.

Projekat koji je okončan u februaru 2023. godine obuhvatio je 3.000 mladih iz 118 općina u BiH.

Percepcije mladih o svom društvenom okruženju i njihov pogled na njegov razvoj su važni faktori koji utiču na njihove postupke i motivacije za smisleno učešće u tom društvu, navodi se u istraživanju,

Najvažniji problem sa kojim se mladi u bh. društvu suočavaju je vezan za nezaposlenost, ukupno 48 posto na nivou BiH.

Ovo pitanje je najčešće potencirano među mladim Hrvatima (61 posto), zatim među Srbima (51 posto), s najmanjom pojavom zabilježeno među Bošnjacima (43 posto).

Nivo obrazovanja ispitanika ne pojavljuje se kao važan faktor u davanju prioriteta nezaposlenosti, navodi se u objašnjenju segmenta.

Drugi problem po učestalosti, po mišljenju mladih ispitanika, je korupcija (33 posto). Mladi koji su završili srednju školu i više srednješkolsko obrazovanje češće su bili zabrinuti zbog korupcije (34 posto i 37 posto) od onih sa nižim srednjim obrazovanjem (22 posto).

Otprilike jedna petina ispitanika smatra da društvo nije dovoljno uključeno u probleme mladih (23 posto) i da preovladavaju ponašanja kao što su alkoholizam, ovisnost o drogama i delikvencija (20 posto).

Kada su u pitanju očekivanja mladih od društva, više od tri četvrtine mladih, 81 posto, vjeruje društvu treba da ih zaštiti od kriminala ili terorizma, a 79 posto smatra da bi društvo trebalo garantuju da su njihove osnovne potrebe zadovoljene.

Štaviše, 77 posto njih vjeruje da se obrazovanje i zapošljavanje zasnivaju na tome.

Mladi imaju veoma različite nivoe poverenja u različite tipove organizacija/institucija, pokazalo je istraživanje USAID-a.

Ispitanici su bili jasni u ocjeni da imaju visoko povjerenje u vjerske institucije (42 posto), za kojima slijedi međunarodne institucije i nevladine organizacije (20 posto).

Javni servisi i vladine institucije su zaslužile najniže stope povjerenja mladih osoba (15 posto i 17 posto).

Prema nevladinim i međunarodnim orgnaizacijama najviše povjerenja imaju Bošnjaci, 24 i 26 posto, pa onda Srbi 13 i 11 posto.

Javni servisi i vladine institucije su, po mišljenju mladih ispitanika, zaslužile najniže stope povjerenja 15 i 17 posto.

U 2022. godini 43 posto mladih osoba prijavilo je zaposlenje, što predstavlja povećanje od 17 posto.

Udio mladih sa punim radnim vremenom povećao se 2022. na 40 na posto, navodi se u izvještaju USAID-a., dok je 2018. bio 25 posto, kada je rađeno slično istraživanje.

Većina zaposlenih ispitanika (90 posto) su bili formalno zaposleni. Otprilike dva od pet ispitanika bili su učenici/studenti u vrijeme anketiranja. Rezultati pokazuju da je opao udio nezaposlenih osoba koje aktivno traže posao na 16 posto u 2022. godini.

Isključujući ispitanike koji su u momentu istraživanja bili studenti, među ispitanicima koji su završili formalno obrazovanje, oni sa višim obrazovanjem imali su veću vjerovatnoću da će biti zaposleni sa punim radnim vremenom (72 posto) nego oni sa srednjom (56 posto) ili ispod srednjeg školskog obrazovanja procenat pada na 12 posto, piše Slobodna Evropa.

Da bi se razumjeli društveni identiteti mladih, USAID je zamolio ispitanike da procijene važnost svojih pripadnosti određenim društvenim grupama.

Ispitivanje je pokazalo da mladi u BiH osjećaju najjaču pripadnost svojoj porodici (88 posto) i prijateljima (84 posto).

Bez obzira na etničke pripadnosti, više od polovine mladih građana identifikuje svoju vjerska grupu (60 posto) i etničku grupu (56 posto) kao važne afilijacije.

Međutim, pripadnost Bosni i Hercegovini je različito ocijenjena među konstitutivnim etničkim grupama.

Bošnjaci (59 posto) svoj nacionalni identitet vrjednuju značajnije od Hrvata (33 posto) i Srba (28 posto). Slično, Srbi (53 posto) više cijene svoju entitetsku pripadnost od Hrvata (38 posto) i Bošnjaka (35 posto).

Na kraju, važnost pripadnosti Evropi i Balkanu je najniže rangiran.

U odnosu na 2018. godinu, povjerenje prema drugim etničkim grupama povećalo se među Bošnjacima za 5 procentnih poena, ali i kod Srba za 9 procentnih poena. Kod Hrvata se smanjilo povjerenje prema drugim etničkim grupama za 10 posto.

Oko dvije trećine (62 procenta) ispitanika je odgovorilo da im ne bi smetalo da su bliski susjedi pripadnici druge etničke grupe.

Međutim, u vezi sa bliskim odnosom sa nekim iz druge etničke grupa, 33 posto bi to smetalo, 36 posto ne bi smetalo, a 21 posto ima neutralan stav.

U istraživanju nisu uočene razlike među etničkim grupama po ovom pitanju. Dva od pet mladih ispitanika su smatrali da je ponkad teško razumjeti rat iz perspektive drugih etničkih grupa.

Ovaj stav je bio češći kod Bošnjaka (45 posto) nego kod Hrvata (30 posto) ili Srba. Međutim, Bošnjaci (42 posto) češće kažu da su pokušali razumjeti kako se druge etničke grupe osjećaju u odnosu na završetak rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog vijeka.

Pretpostavke jednake odgovornosti i jednake patnje tokom rata su češće kod ispitanih Bošnjaka (46 posto) nego kod Hrvata i Srba. Uz to, 45 posto mladih ocjenjuje da im smeta izjava da su svi pripadnici jedne etničke grupe podjednako krivi za rat.

Mladi očekuju od bh. društva da im garantuje zadovoljenje osnovnih potreba, ali i osjećaju da društvo ne brine o njihovim problemima.

Generalno, omladina nema povjerenje u javne institucije, a vjerske institucije se smatraju najpouzdanijima.

Iako je nezaposlenost identifikovana u istraživanju iz 2022. godine kao primarni problem sa kojim se mladi suočavaju, čini se da su se neki aspekti ekonomskog okruženja poboljšali.

Ipak, niske plate sprečavaju mlade pojedince da nađu (dobar) posao. Interes za preduzetništvo je i dalje nizak, navodi se u zaključku istraživanja.

Među ispitanicima iz 2022. godine, malo je njih razmišljalo o tome da pokrenu sopstveni biznis.

Evidentno je, iz svega prikazanog, da su vizije mladih ljudi o budućnosti zemlje i međunarodne zajednice pod jakim uticajem etničke pripadnosti.

Ovisno o nacionalnoj pripadnosti, neki mladi pojedinci bi željeli vidjeti BiH kao centralizovanu državu, dok bi drugi željeli da imaju decentralizovane entitete.

Naglašena je i značajna podrška ispitanika u Federaciji Bosne i Hercegovine integracijama u Evropsku uniju ili Sjevernoatlantski savez (NATO).

Da bi se razumjeli društveni identiteti mladih, USAID je zamolio ispitanike da procijene važnost svojih pripadnost…

Objavljuje Zašto?Utorak, 7. ožujka 2023.