Vjerovatno se većina vas bar jednom susrela sa nekim vidom nepravde na fakultetu ili nepotpunim i nedovoljno dobro organizovanim predavanjima ili ispitnim rokovima. Umjesto da se požalite kolegi pored sebe i ostavite stvari onakvim kakve jesu, predlažemo vam da se upoznate sa zakonima koji jasno definišu vaša, ali i prava i obaveze profesora i drugog stručnog osoblja vašeg fakulteta. I ne samo to, postoje i zakoni koji regulišu način na koji možete raditi ili volontirati, te je preporučljivo upoznati se i sa njima kako vas potencijalni poslodavac ne bi doveo u položaj nepovoljniji od onog koji je propisan zakonom.


1. Zakon o visokom obrazovanju

Ovaj Zakon, odnosno Zakoni su jako bitni za vas i preporučujemo da ga prostudirate. Naime, oni definišu sve okvire unutar kojih fakulteti na području kantona u FBiH moraju djelovati. Napominjemo da svaki fakultet ima svoj statut, ali je Zakon o visokom obrazovanju određenog kantona u hijerarhiji iznad njega, tako da se statuti fakulteta ne mogu formirati na način koji bi bio u suprotnosti sa njima. Dakle, ako primijetite da se na vašem fakultetu odvija bilo šta što nije u sukobu sa članovima Zakona, možete reagovati kako bi se takve greške ispravile. Za vas smo izdvojili neke članove za koje smatramo da vam mogu najviše koristiti, a sadržani su u Zakonu o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo.

Član 61: Obaveze akademskog osoblja

Ovaj član u prvom stavu definiše da je akademsko osoblje obavezno ličnim prisustvom i angažmanom u potpunosti realizovati utvrđeni plan i program iz nastavnog predmeta za koji je izabrano. Izuzetno, iz opravdanih razloga i uz pismenu saglasnost dekana, izabrano lice može zamijeniti drugo adekvatno akademsko lice. Fond sati koji se realizuje na ovaj način ne smije prelaziti 30% od ukupno predviđenog fonda sati za nastavni predmet u toku studijske godine.

Član 62: Plan rada

Ovaj član se odnosi na gotovo sve aktivnosti koje se realizuju unutar određenog plana i programa predmetnog nastavnika. Tako je u stavu 2 određeno da seminarski radovi, referati, zadaće i slično moraju biti ravnomjerno raspoređeni u toku semestra, te moraju biti usklađeni sa opterećenjem predviđenim na predmetu – saglasno ECTS bodovima konkretnog predmeta. Predmetni nastavnik je u toku realizacije nastave i ostalih zadataka obavezan pomoci studentima održavanjem redovnih, a po potrebi ili na zahtjev studenata i dodatnih konsultacija.

Član 63: Vrednovanje znanja studenta

a) 10 (A) – izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) – iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 bodova;
c) 8 (C) – prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 bodova;
d) 7 (D) – općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima, nosi 65-74 bodova;
e) 6 (E) – zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova;
f) 5 (F, FX) – ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.

Član 64: Oblici provjere znanja studenta

Stav 3 propisuje da rezultati pismenog dijela ispita moraju biti objavljeni u roku od pet dana od dana održavanja ispta uz obavezno oglašavanje termina u kojem student može izvršiti uvid u svoj rad. Također, svi oblici provjere znanja (koji mogu biti pismeni, usmeni i praktični, ali u pravilu pismeni) su javni.

U stavu 7 navedeno je da je visokoškolska ustanova obavezna organizirati i utvrditi termine polaganja ispita tako da student može biti opterećen polaganjem najviše jednog ispita u istom danu.

Član 66: Prelazak na narednu studijsku godinu

Student ima pravo prenijeti u narednu godinu studija unutar jednog ciklusa studija najviše 12 ECTS studijskih bodova ili najviše dva nepoložena predmeta bez obzira na vrednovanje, pod uslovom da nepoloženi predmet koji se prenosi nije preduslov za slušanje predmeta u toj studijskoj godini. Studentu koji obnavlja godinu priznaju se ostvareni bodovi i to u trajanju od jedne studijske godine. Studentu koji obnavlja godinu visokoškolska ustanova može unutar jednog ciklusa u skladu sa svojim kapacitetima, dozvoliti pohađanje nastave i polaganje nastavnih predmeta iz naredne studijske godine, pod uslovom da ukupno opterećenje studenata po semestru ne prelazi 30 ECTS bodova.

Član 67: Polaganje ispita pred komisijom po zahtjevu studenta

Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom na ispitu može, u roku od 24 sata nakon saopćenja ocjene, pismeno tražiti da ispit ponovi pred komisijom, uz obrazloženje. Predmetni nastavnik čijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne može biti predsjednik komisije, a jedan član komisije mora biti iz drugog nastavnog predmeta, ali iz iste ili srodne nastavne oblasti. Odluka komisije se donosi većinom glasova, a na istu može se izjaviti žalba dekanu, odnosno direktoru visoke škole u roku od 24 sata od saopćenja odluke komisije, a student može tražiti komisijski ispit najviše dva puta u toku jedne studijske godine.

Član 93: Predstavničko tijelo studenata

Studenti visokoškolske ustanove se mogu organizirati u predstavničko tijelo koje zastupa interese studenata visokoškolske ustanove i daje doprinos ostvarenju obrazovnih, nastavnih, naučnih, kulturnih, akademskih i drugih društveno korisnih potreba studenata, a na osnovu demokratskih principa i u skladu sa zakonom.

Član 115: Asistent i viši asistent ne mogu samostalno izvoditi predavanja odnosno
ispitivati studente na završnom ispitu.

Zakon o visokom obrazovanju KS možete preuzeti ovdje.

2. Zakon o volontiranju FBiH

Ovaj Zakon vam može biti koristan, jer nije rijetkost da mnoge kompanije i organizacije koje organizuju volontiranje pokušavaju maksimalno iskoristiti besplatnu radnu snagu stavljajući vas pritom u nepovoljan položaj i ne ispunjavajući obaveze koje su za njih predviđene Zakonom o volontiranju. Jedna od najbitnijih izreka iz pravne nauke je: “Nepoznavanje prava škodi” te vam zbog toga preporučujemo da se edukujete prije nego se odlučite postati volonter.

Član 10: Princip zabrane iskorištavanja volontera

Nije dozvoljeno volontiranje kojim se zamjenjuje rad koji obavljaju radnici zaposleni u skladu sa Zakonom o radu, kao i volontiranje koje zamjenjuje poslove koje obavljaju izvršioci poslova na osnovu ugovora o djelu. Nije dozvoljeno volontiranje duže od 40 sati sedmično. Volonter koji obavlja dugoročno volontiranje ima pravo na odmor u trajanju od najmanje dva radna dana mjesečno. Zabranjeno je volontera iskorištavati i zloupotrebljavati sa ciljem sticanja ili povećanja profita.

Član 14: Princip besplatnosti volontiranja

Ovaj član navodi da se volontiranje zasniva na besplatnoj osnovi, ali istovremeno definiše šta se ne smatra novčanom naknadom. Pa se tako novčanom naknadom ne smatraju: plaćanje radne odjeće i opreme, novčana naknada u svrhu troškova putovanja, smještaja i ishrane, medicinkih usluga, obuke van školskog sistema potrebne za volontiranje… Ovo znači da sve ova novčane naknade možete dobiti u okviru svog volonterskog rada, ne gubeći status volontera.

Član 16: Princip priznavanja volontiranja

U stavu 1 ovog člana navodi se da se dugoročno volontiranje u struci priznaje kao radno iskustvo. Ovdje napominjemo da se termin radno iskustvo razlikuje od termina radni staž. Kako god, ovo vam može koristiti u zaposlenju budući da je u gotovo 90% slučajeva prvo pitanje poslodavca: “Da li imate radno iskustvo?” Korisno je znati da na ovo pitanje možete odgovoriti potvrdno ukoliko ste u prošlosti bili aktivni kao volonter i imate potvrdu o volontiranju.

Korisno je poznavati i član 20 ovog Zakona koji reguliše pojam i uslove Ugovora o volontiranju, te članove 23, 24 i 25 u kojima su definisana prava i obaveze kako volontera tako i organizatora volontiranja.

Zakon o volontiranju FBiH možete preuzeti ovdje

3. Zakon o radu FBiH

Nažalost, jako mali broj ljudi koji su u radnom odnosu poznaje odredbe ovog Zakona iako im on pruža mogućnost upoznavanja sa njihovim pravima i obavezama. Neovisno od toga da li se bavite pravnom naukom, ovaj Zakon biste trebali detaljno prostudirati prije nego se zaposlite. Za vas smo izdvojili samo neke članove koji vam mogu koristiti ukoliko je potrebno da steknete pripravnički staž i slično.

Člank 32: Prijem pripravnika

Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je prema zakonu, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo. Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu dana, ako zakonom nije drugačije određeno. Za vrijeme obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na 70% plaće utvrđene za poslove za koje se osposobljava, a poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o većem iznosu plaće.

Član 34: Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.
Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž. Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi. Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Licu za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurava se odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.

Zakon o radu FBiH možete preuzeti ovdje

(STUDOMAT.ba)