Kraj ljetnog i jesenjeg ispitnog roka na većini univerziteta u Bosni i Hercegovini donosi veliku količinu stresa, neprospavanih noći i beskrajnih kalkulacija. Pitanja o tome koliko je ispita ostalo, koliko tačno bodova nedostaje i šta zapravo znači kada fakultet odobri bezuslovni ili uslovni upis, postaju glavna tema studentskih razgovora. Prije nego što vas uhvati panika i donesete ishitrene odluke u redovima ispred studentske službe, važno je da duboko udahnete, uzmete indeks ili otvorite elektronski sistem fakulteta te hladne glave stavite sve brojke na papir.
Razlika između osnovnih akademskih pojmova
Da biste znali na čemu ste, prvo je potrebno razjasniti termine koji se često koriste u studentskom žargonu, ali sa sobom nose precizne zakonske i statutarne posljedice.
Šta je bezuslovni upis?
Čisti ili bezuslovni upis podrazumijeva situaciju u kojoj je student položio sve ispite iz tekuće i prethodnih akademskih godina, odnosno ostvario maksimalnih 60 ECTS bodova predviđenih studijskim programom za tu godinu. U tom slučaju upis u naredni semestar je potpuno formalne prirode, bez ikakvih zaostalih obaveza ili posebnih odobrenja.
Šta predstavlja uslovni upis i prenošenje ispita?
Uslovni upis je mogućnost koju visokoškolske ustanove daju studentima kako bi prešli u višu godinu studija iako nisu položili sve ispite. U praksi to znači da student prenosi određeni broj nepoloženih predmeta ili tačno definisan broj neostvarenih ECTS bodova. Ovi predmeti postaju zaostale obaveze koje student mora polagati paralelno sa novim predmetima u narednoj akademskoj godini.
Šta zapravo znači obnova godine?
Obnova godine nastupa onda kada student ne ispuni minimalne kriterije za prelazak u višu godinu, odnosno kada sakupi manje bodova nego što je to zakonom ili pravilnikom propisano. Tokom obnovljene godine student ponovo upisuje nepoložene predmete, pri čemu nerijetko ima pravo i na koliziju, što predstavlja mogućnost slušanja i polaganja određenih predmeta iz naredne godine pod tačno utvrđenim pravilima.
Najčešća pitanja i odgovori o bodovanju
Brojne nedoumice javljaju se upravo zbog različitih tumačenja pravila. Donosimo odgovore na pitanja koja studenti najčešće postavljaju pred početak novog semestra.
Koliko ispita ili bodova se zakonski može prenijeti?
Odgovor na ovo pitanje u potpunosti zavisi od kantonalnih zakona o visokom obrazovanju, kao i statuta samog univerziteta. Na nekim univerzitetima pravilo je definisano brojem predmeta, pa je tako često dozvoljeno prenijeti najviše dva ispita bez obzira na njihovu pojedinačnu težinu u bodovima. Sa druge strane, mnogi fakulteti primjenjuju pravilo po kojem je student dužan ostvariti minimalno 45 ili 48 ECTS bodova, što znači da može prenijeti najviše 12 do 15 bodova u narednu godinu studija. Zbog toga je od ključne važnosti da se informišete o konkretnom pravilu koje važi za vaš studijski program.
Da li zaostali predmeti imaju prednost pri polaganju?
U većini slučajeva preneseni predmeti imaju prioritet. Pojedini fakulteti imaju stroga pravila vezana za takozvane uslovne predmete. To znači da student ne može polagati ispit iz naprednijeg nivoa nekog predmeta dok god ne položi njegov bazični dio iz prethodne godine. Zato je važno da planski pristupite pripremi ispita i prvo riješite one obaveze koje vam otključavaju pristup novim predmetima.
Vodič kroz tri koraka: Izračunaj svoj status prije upisa
Umjesto da se oslanjate na neprovjerene informacije sa društvenih mreža, napravite jednostavan proračun koji će vam jasno pokazati sve dostupne opcije.
- Prvi korak: Prebrojite osvojene ECTS bodove
Otvorite svoj studentski profil ili indeks i saberite ECTS bodove za sve položene ispite iz godine koju završavate. Svaki položeni ispit nosi određeni broj bodova, najčešće između 3 i 8. Zapišite tačan zbir ostvarenih bodova. - Drugi korak: Provjerite minimalni prag svog fakulteta
Pronađite zvanični pravilnik o studiranju ili obavještenje studentske službe za tekuću godinu. Uporedite svoj zbir sa minimalnim pragom. Ako vaš fakultet traži 45 bodova, a vi imate 46, imate zakonski uslov za prelazak u narednu godinu. Ako imate manje od propisanog praga, vaša opcija je obnova godine ili podnošenje molbe nadležnim organima ako za to postoje opravdani razlozi. - Treći korak: Napravite finansijski i vremenski plan
Upis godine sa prenesenim predmetima ili obnova godine sa sobom nose i finansijske izdatke. Svaki fakultet svojim cjenovnikom određuje troškove upisa, naknade po nepoloženom ECTS bodu ili paušalne troškove obnove. Također, razmislite o tome kako ćete rasporediti vrijeme jer slušanje novih predmeta uz istovremenu pripremu starih ispita zahtijeva mnogo bolju organizaciju i disciplinu.
Smirenost i komunikacija sa studentskom službom su ključni
Najvažniji savjet u ovom periodu jeste izbjegavanje panike. Bilo da upisujete godinu bez prenosa ispita, uslovno ili obnavljate godinu, važno je znati da je to uobičajen dio akademskog puta kroz koji prolaze hiljade studenata. Akademska godina nije trka na kratke staze već proces učenja i sazrijevanja.
Pravila se mogu razlikovati ne samo između različitih univerziteta u državi već i između fakulteta unutar istog univerziteta. Nemojte se oslanjati isključivo na iskustva kolega sa drugih smjerova ili starijih generacija jer se pravilnici često mijenjaju i usklađuju sa novim odlukama senata. Vaša prva i jedina prava adresa za potvrdu statusa, rokova i potrebnih dokumenata jeste studentska služba vašeg fakulteta. Tamo zatražite zvanične smjernice, predajte dokumentaciju na vrijeme i u novu akademsku godinu uđite sa jasnim i realnim planom rada.
