Upoznajte Sunčicu Đukanović, studenticu Fakulteta političkih nauka i stipendisticu Bosana Fondacije
Sunčica je u razgovoru za STUDOMAT otkrila zašto je upisala Fakultet političkih nauka i podijelila korisne savjete za mlade koji žele upisati ovaj fakultet. Sunčica nam je također otkrila šta joj je donijela Bosana Fondacija čija je stipendistica, te šta joj je tokom studija davalo krila.
Rubrika Moja kriiila donosi pozitivne priče iz Bosne i Hercegovine i regiona. Širimo pozitivnu energiju i predstavljamo uspješne mlade ljude koji kroz svoje priče govore o tome šta njima tokom studiranja i karijere “daje kriiila” i pomaže im u njihovom “pilotiranju” kroz životne avanture.
Sunčica Đukanović je rodom iz Milića, trenutno živi i radi u Sarajevu. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Sarajevu i stekla zvanje Bachelor Politologije – Međunarodni odnosi i diplomatija. Trenutno pohađa drugi ciklus studija na Odsjeku za Sigurnosne i mirovne studije, također na FPN, UNSA.
Aktivna je na polju neformalnog obrazovanja od svoje 14. godine. Njen rad je fokusiran na uključivanje mladih u proces obrazovanja za ljudska prava i mir: međuetnički i vjerski dijalog i međukulturalnu saradnju. Stipendistica je Udruženja za pomoć, razvoj i edukaciju „BOSANA“ od 2019. godine, tj. od svoje završne godine prvog ciklusa.
Diplomirala si na Fakultetu Političkih nauka, Univerzitet u Sarajevu. Kako si znala da je ovaj fakultet pravi izbor za tebe?
U suštini nisam znala sa sigurnošću, ali sam vjerovala svojoj intuiciji. Naime, još od osnovne škole sam učestvovala na raznim programima za mlade, uključivala se u aktivnosti udruženja koja su bila aktivna u mojoj regiji i nekako je sve imalo svoj tok. Tako sam negdje pred završetak osnovne škole odlučila da se priključim prvoj Omladinskoj organizaciji i tu počinje iskorak u novo i nepoznato. To je za mene predstavljalo zaista veliki korak u smislu izlaska iz neke opšte svakodnevnice tinejdžera, u godinama kada je vrlo mali broj mladih bio zainteresovan za društveni angažman kroz takve programe.
Zahvaljujući aktivizmu i ukazanim prilikama u raznim sferama društva, usudila sam se otići u nepoznato kako u BiH tako i van nje i time još bolje upoznavati sebe i otkrivati šta je to što zaista može biti moj put ka daljem obrazovanju, gdje se pronalazim i šta je to što me ispunjava. Istražujući mogućnosti koje pružaju Fakulteti političkih nauka u BiH, odlčila sam da to bude FPN na Univerzitetu u Sarajevu. Prvi ciklus mi je pružio kvalitetna znanja iz oblasti koje se odnose na teorije međunarodnih odnosa, konflikata i mirovnih strategija, savremene diplomatije, međunarodnog pregovaranja te savremenih koncepata spoljne politike/geopolitike. Tako da je prvi ciklus predstavljao uvod za odabir struke koju temeljito izučavam sada na drugom ciklusu, sigurnosne i mirovne studije, od lokalnog do globalnog nivoa.
Dijelom je uticalo i to što sam već poznavala neke od profesora koz neformalno obrazovanje, pa kako mi se svidio njihov pristup temama koje me zanimaju vjerovala sam da će zasigurno biti odličan program i na fakultetu, što se i ispostavilo. Naravno pri donošenju odluke puno su mi značila iskustva prijatelja, poznanika koji su studirali na tom studijskom programu. Prednost je i to što su predavanja bila na engleskom jeziku, dvojna diploma, mogućnost razmjene studenata. Također, većina organizacija za čije sam se programe interesovala djelovale su u Sarajevu, što je bio aspekt koji nisam željela zapostaviti pored studiranja.
Koji su tvoji savjeti za mlade koji žele upisati ovaj fakultet?
Prije svega, da zaista znaju razloge zbog kojih upisuju FPN, jer postavljanje cilja predstavlja glavnu satisfakcija za studiranje… što je vjerujem, važno pri odabiru bilo kojeg fakulteta. Time što se trudimo, u okruženju se ističemo i prepoznajemo i druge mlade koji imaju zasigurno jedan isti cilj, ulagati dodatno u svoje obrazovanje i ne zadovoljavati se samo formalnim sticanjem znanja. Zaista je važno da se trudimo i da vjerujemo da će se trud isplatiti. Nije isti osjećaj odustati od apliciranja za program, stažitanje itd. jer nas je okruženje uvjerilo u ‘namještenost konkursa’ i aplicirati pa biti odbijen iz bilo kojeg razloga. Trudite se da sačuvate sebe od negativnih stavova okoline, tj. budite u društvu osoba koje vam pružaju staloženost, sreću i motivaciju za sve što dolazi.
Tako da pored svega navedenog, savjetujem mladima da samoinicijativno djeluju bez da čekaju da im se ukažu prilike same od sebe. FPN ima sjajne programe na odsjecima u smislu praktičnog izvođenja nastave kao i značajan broj profesora koji se zaista posvete studentima i drže do kvalitetne interakcije i rada na terenu koliko to okolnosti dozvoljavaju… ali na sve to treba gledati samo kao na poticaj za usavršavanjem, nikako kao dovoljnu praksu. Tako da smatram da je angažman van fakulteta veoma važan u sticanju adekvatnog znanja koje upotpunjuje cjelokupno obrazovanje.
Kakvo iskustvo nosiš iz vremena volontiranja koje je obavezno ukoliko ste stipendista Bosana fondacije?
Volontiranje predstavlja itekako značajan pokazatelj rasta osobe kroz doprinos svojoj zajednici i cijelom društvu. Zaista mi je bilo drago kada sam uvidjela da je to važan segment i za Bosanu kao udruženje za pomoć, razvoj i edukaciju. Samim tim što mi je volontiranje otvorilo vrata za dosta korisnih iskustava a da za sve to vrijeme osjećam satisfakciju i želju da još više doprinosim zajednici, nije mi to predstavljalo obavezu ni kada sam postala stipendista Bosane, nego upravo još veću motivaciju. Sarajevo mi je ponudilo veliki broj različitih mogućnosti za volonterski angažman a time i dodir sa nekim novim oblastim pored sfere interesovanja. Šta više, obradovala me je činjenica da je aktivizam zaista priznat i da ne griješim u uvjerenju da obrazovanje nije samo ‘školska klupa’. Pružajući mi podršku, Bosana je isticanjem značaja volonterizma ohrabrila i podržala moja uvjerenja o vrijednostima volonterizma, tako da konstantno imam na umu da ‘radim pravu stvar’ prije svega za sebe a tek onda za druge.
Šta ti je Bosana kao organizacija donijela novo u životu?
Bosana je nekako u cjelosti uticala na moj razvoj, što u nekim novim segmentima, što kroz napredovanje u prethodno ostvarenim. Zaista daje ‘vjetar u leđa’ činjenica da stoji neko uz vas pored vaših bližnjih i tu je da pomogne i kada su u pitanju privatni problemi bilo koje vrste. Pružena mi je bezuslovna podršku kako za lični tako i za profesionalni razvoj. Potaknuta na stalna usavršavanja stekla sam veliko i značajno iskustvo koje me je između ostalog dovelo do prvih angažmana u struci pa i prvog zaposlenja. Također je značajna mogućnost upoznavanja uspiješnih ljudi u oblastima u kojima se usavršavamo, takoreći imamo informaciju iz prve ruke. Poznanstva su nešto najbolje što nove prilike donose, a Bosana se trudi da nas na najbolji način spremi za potencijalne izazove u životu, kako u obrazovanju tako i na tržištu rada.
Program mentorstva je nešto posebno što bih izdvojila pored svih sjajnih mogućnosti. Mentorstvo unutar Bosana Fondacije, osmišljeno je sa ciljem da u situacijama kada nam Senita i Ajlana nisu dostupne (što je skoro nikad) imamo osobe na koje se možemo osloniti. Neizmjerno sam zahvalna svojoj mentorici Lejli jer je uložila i ulaže svoje vrijeme, energiju, lično iskustvo i kompetencije pomažući mom razvoju. Iz svega toga proizniklo je veliko prijateljstvo i sada smo itekakav oslonac jedna drugoj. Zaista sam zahvalna i srećna jer imam sjajne ljude oko sebe i toliko ljubavi u svemu što radimo!
Bosana je imala dosta širu sliku uzimajući u kontekst obrazovanja kako u BiH tako i širom svijeta, pa s tim u vezi, izrodili su se sjajni programi koje je u mogućnosti ponuditi mladima u BiH iz kojih sam se trudila usvojiti sve najbolje. Neizmjerno sam zahvalna i na prilici da nastavim vođenje projekta “Students for Humanity“ koje su pokrenuli stipendisti 2013. godine i koji se sprovodi i dan danas. Fond projekta funkcioniše na način da studenti stipendisti od svoje mjesečne stipendije odvajaju 2KM gdje na taj naš iznos Bosana daje dupli iznos. Time pomažemo studentima u vidu jednokratnih stipendija, humanitarne akcije za djecu, starije ljude, generalno porodice u potrebama širom BiH. Pandemija nas je malo spriječila u razvoju novih ideja ali ono što je sigurno jeste da će ovaj projekat rasti zajedno s nama. Kao i značajan broj stipendista Alumni gupe, željela bih da postanem donator, studentima mentor i doprinesem kroz projekte koji grade kako stipendiste Bosane, time i prružanje mogućnosti za napredovanje mladima širom BiH.
Želja da opravdam povjerenje koje mi je ukazano od strane Bosane kao i svih onih koji podržavaju njeno djelovanje, u velikoj mjeri je doprinijela da danas čvrsto stojim sa svojim uvjerenjima i da budem istrajna u svojim odlukama.
Da li si uz pomoć Bosana porodice ostvarila svoj cilj?
Zahvaljujući prilici da usavršavam strane jezike, prisustvujem radionicama koje su nas pripremale za život poslije studija, vjerujem da sam ovladala zaista važnim vještinama i učvrstila svoje samopouzdanje. Mogu reći da polako, ali itekako značajno napredujem u svom obrazovanju i ostvarujem ciljeve. Nedavno sam primljena na BOLD program Američke ambasade u BiH koji pruža priliku mladim ljudima sa vizijom za unaprjeđenje zajednice i doprinos većem prosperitetu u Bosni i Hercegovini. Zaista vjerujem da je ovo tek početak i da najbolje tek slijedi, što mi pruža dodatni poticaj za trudi i rad.
Koji su planovi za budućnost? Planiraš li ostati u Bosni i Hercegovini
Po završetku Master programa Sigurnosne i mirovne studije, planiram upisati jednogodišnji Evropski regionalni Master program u Centru za interdisciplinarne studije: Demokratija i ljudska prava u Jugoistočnoj Evropi (ERMA), u Sarajevu. Ovaj program je otvoren za kandidate i kandidatkinje koji imaju visoka akademska dostignuća i rezultate u disciplinama relevantnim za demokratizaciju i ljudska prava, a posebno su izdvojeni studiji političke nauke akreditiranih univerziteta, što Univerzitet u Sarajevu svakako jeste. Ono što dobijam na ovom ERMA Master programu je plaćeno stažiranje u trajanju od 6 sedmica u zemljama Jugoistočne Evrope (međunarodne/nevladine organizacije i istraživački instituti) kao i boravak i pisanja Master teze u Bolonji, Italija što mi se trenutno čini kao najbolja opcija za proširivanje Master teze koju ću odbraniti na FPN. U međuvremenu sam usavršavala engleski i italijanski jezik, tako da vjerujem da će mi itekako značiti studij sa međunarodnim studentima, profesorima i mogućnostima poput sticanja značajnih konekcija kao i prilika za brojna istraživanja. No svakako, nakon usavršavanja van BiH, vjerujem da ću se sigurno vratiti! Za sve ove godine upoznala sam toliko sjajnih ljudi koji nesebično ulažu svoje vrijeme, trud i ljubav da kreiraju brojne korisne sadržaje u svojim zajednicama.
Neizmjerno sam srećna što ću ove godine zahvaljujući BOLD programu, imati priliku da sa dijelom takve ekipe razmjenjujem iskustva, učim od velikih eksperata u SAD-u, te u konačnici da pripremamo brojne inicijative koje ćemo sprovesti nakon programa. Mislim da je to najveće i najznačajnije ‘hvala’, kako nama samima tako i cjelokupnoj zajednici, jer svi imamo nešto zajedničko a to je ŽELJA za stvaranjem boljih prilika za mlade naraštaje bosanskohercegovačkog društva.
Šta je tebi tokom studija davalo “krila”? Tvoja motivaciona poruka za studente je…?
Moja krila su moji bližnji, Bosana porodica i okruženost zaista inspirativnim ljudima! Sve što sam prošla dalo mi je neku lekciju koja je doprinijela mom unutrašnjem i spoljašnjem razvoju. Uglavnom sam učila kroz najveće izazove, pa i kada bi došlo do nekog rezultata koji nisam očekivala i periodi kada sam osjećala razočarenje samo sam sebe podsjećala da ništa nije slučajno i da se sve dešava sa razlogom. Važno je da smo svjesni snage volje, upornosti i istrajnosti jer je to sve što gura naprijed naše snove čak i kada se prepreke čine nesavladivim. Ne postavljajući granice kao i ne dozvoljavajući da nam ih drugi nametnu, neminovno je pretvaranje malih unutrašnjih mogućnosti u velika dostignuća. I za kraj, “Surround yourself with people who would mention your name in a room full of opportunities“!
Knjiga, film i serija kao preporuka?
Knjiga:
- „Ostavljena da svjedoči“ Imanuel Ilibagiza sa Stivenom Ervinom;
- „Koliba“ Vilijem Pol Jang;
- „Moralna „mašta“ John Paul Lederach;
- „Kaluđer koji je prodao svoj ferari“ Robin Šarma;
- „Kradljivica knjiga“ Markus Zusk;
- „Dobro je“ Brankica Damjanović.
Film:
- Kod amidže Idriza (2004);
- Gifted Hands: The Ben Carson Story (2009)
- The Intouchables (2011);
- Miracle in cell N. 7 (2013);
- The Boy in the striped pajamas (2008).
- Lion (2016);
- Invictus (2009);
- La vita e bella (1997).
Serija:
- The Handmaid's Tale (2017-);
- Babylon Berlin (2017);
- Homeland (2011);
- Outlander (2014).
STUDOMAT.BA