Upoznajte mladog meteorologa Harisa: Nikad ne griješi u prognozi

Za mladog meteorologa Harisa Babića mnogi kažu da nikad ne griješi u prognozi.


Haris Babic

Haris Babić rođen je 1998. godine u Gračanici. Osnovnu školu je pohađao u Klokotnici, opština Doboj Istok. Nakon završenih devet godina osnovne škole, u 2013. upisao je gimnaziju u istoj opštini u sklopu Mješovite srednje škole. Po završetku svog srednjoškolskog obrazovanja proglašen je za učenika generacije.

2017. upisujem se na Fakultet elektrotehnike na Univerzitetu u Tuzli, smjer Automatika i robotika. Nakon uspješno završenog četverogodišnjeg studija, u septembru 2021. je takođe uspješno diplomirao na ovom I ciklusu studija i stekao status bachelor inženjer elektrotehnike. Odmah iza toga nastavio je obrazovanje postdiplomskom studiju i trenutno u je ostala još odbrana magistarskog rada II ciklusu.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Već više od 11 godina bilježi i motri meteorološke uslove u mjestu gdje živi, u Doboj Istoku. Takođe bavi se i analizom meteorološke sinoptičke situacije te i prognozom meteoroloških prilika koje se mogu očekivati. Preko Facebook stranice Meteorološki centar Babić Meteo širu javnost obavještava o vremenskih prilikama i prognozama.

Za portal BUKA sa Harisom razgovaramo o njegovom nesvakidanjem hobiju, načinu kako dolazi do podataka o vremenu, a mi vam ovaj intervju prenosimo u cjelosti.

Harise, kako je došlo da se zainteresuješ za metereologiju i da ti ona postane hobi?

 – Moj interes za aktivnije praćenje meteorologije počinje još u osnovnoj školi. Meni jedno od dražih godišnjih doba je zima, i to mi je posebno privlačilo i plijenilo pažnju. To naravno sve navodi čovjeka da se dublje upušta u analizu prirodnih procesa pa tako i same meteorologije kako bi vršio analizu i predikciju onoga što možemo očekivati. Pogotovo je to bilo u mom kontekstu da pratim kada nam dolazi snijeg. I može se reći da je to bio jedan od uzroka ali i povoda mog povećanog zanimanja za meteorologiju. Naravno iz toga svega se izrodila jedna posebna želja o praćenju i analizi meteoroloških atmosferskih uslova, kretanja zračnih sistema. Mogu slobodno reći da to onda vuče sve jedno za drugim i sveukupno se uklapa u nešto se zove bavljenje meteorologijom.

Na koji način dolaziš do podataka o vremenskim prilikama?

  – Pa postoje 2 procesa koja se odvijaju u životu nas meteorologa, a koja su međusobno vezana. Jedan proces je mjerenje aktuelnih parametera i vremenskih prilika, od temperature zraka, brzine vjetra, relativne vlažnosti, atmosferskog pritiska .. a drugi proces je na osnovu tih parametara da se izvrše kompjuterski izračuni meteoroloških modela. Ovaj drugi proces se dešava u meteorološkim centrima u svijetu koji svakodnevno izdaju vremenske analize i kompjuterske izračune za buduća stanja u atmosferi koja možemo očekivati. Tako da i ja, kao i drugi meteorolozi, preko neta pronalazim i analiziram meteorološke karte, grafike i na osnovu tih informacija i podataka sačinjavam vremensku prognoza za širi auditorij.

Koliko je teško dati preciznu prognozu u današnje vrijeme kad su vremenske prilike često pune raznih rekorda?

 – Sa jedne strane, svi se ponekada suočavamo sa ekstremnim vremenskim prilikama, poput neuobičajeno visokih temperatura za doba godine ili većih količina padavina kao na primjer snijega iz 2012, dok sa druge strane imamo i dosta razvijena tehnološka dostignuća za praćenje istih. Upravo zbog dosta uznapredovanog i javno dostupnog materijala za tumačenje atmosferskih prilika, meteorološke precizne prognoze za kraći period je u određenoj mjeri dosta lakše sačiniti. Naravno uvijek se znaju dešavati situacije kada predikcija nije baš kakvu nam modeli sugerišu, ali to smatram sasvim normalnim. Volio bih reći zapravo sljedeće, da mi meteorolozi samo prognoziramo na osnovu onoga što vidimo kao rezultat računarskih izračuna i modela tj. onoga što nauka u okviru svojih mogućnosti daje kao gotovu predikciju i najavu budućeg stanja vremena. Dakle naše je da tumačimo i izvučemo najbolje što možemo iz tih izračuna, a na kraju Bog dragi određuje ono što će se u realnosti i desiti.

Svakodnevno bilježiš vremenske prilike u Bosni i Hercegovini, zbog čega ti je to važno?

 – U svojim dnevnicima, koji su stigli do brojke 11., bilježim ručno meteorološke uslove koji vladaju u mom mjestu u Doboj Istoku. Obično je to par mjerenja u toku dana sa tekstualnim opisom kakvo je vrijeme vani. To zapisivanje u dnevnike je počelo 2011. godine. Od prošle godine podaci atmosferskih prilika i vrijednosti meteorološki parametara se skladište i u elektronskoj verziji s obzirom da sam nabavio novu stanicu koja sada ide online i automatski smješta podatke u bazu podataka. Moje bilježenje svakako omogućava da sada mogu vršiti analizu i usporedbu sa tipovima vremena i uslovima koji su vladali kroz nekoliko godina unazad. Ovo će sigurno kroz neki budući period biti veoma vrijedna arhivska građa na koju se mogu vratiti uvijek i proanalizirati ono što smo u godinama iza imali od meteorološkog stanja.

dnevnik
Foto: Privatna arhiva

Kako je došlo to toga da postaviš samostalne mjerne stanice u dvorištu?

 – Pa upravo sa mojim interesovanjem ka meteorologiji naravno da je postojala potreba da se izvrši instalacija opreme i nabavka nove kako bih mogao u svom mjestu da pratim aktuelne meteorološke uslove. Sve je počelo sad već dosta davno od jedne meteorološke kućice koja je instalirana odmah u neposrednoj blizini moje kuće. U njoj su smješteni moji početni meteorološki instrumenti te automatska stanica odnosno senzor preko kojeg u kući mogu očitavati uslove koji vladaju vani. Na osnovu tih podataka sam očitavao i to bilježio u dnevnike. S obzirom da se naravno uvijek teži za nečim boljim i još korisnijim, prije manje od 2 godine moja meteorološka oprema se širi za još jednu meteorološku stanicu. Ova nova stanica je mjerila dodatne parametre poput vjetra, količine padavina, vrijednost zračnog pritiska. I kao vrhunac, prošle godine preko firme Neverin iz Hrvatske nabavljam treću po redu meteorološku stanicu čiji podaci kao što već rekoh idu sada online te ih je moguće pratiti iz bilo kojeg dijela svijeta preko neta.

Koliko su aplikacije na telefonima tačne za informisanje o prognozi, da li postoje neke aplikacije koje preporučuješ i zašto?

 – Aplikacije koje ljudi mogu koristiti i instalirati na svojim pametnim telefonima su za nekog najbrže rješenje kako bi na jedan klik imao pregled vremena koje nas očekuje. Međutim mana toga jeste da bi takve prognoze mogle vrlo vjerovatno biti izlaz samo jednog meteorološkog modela. A meteorologija je dosta složena i ozbiljna nauka koja zahtjeva praćenje više različitih prognostičkih modela od kojih svaki ima ansambl različitih scenarija budućih vremenskih prilika. I upravo mi meteorolozi smo zaduženi da analizom i praćenjem tih različitih meteo modela dolazimo do nekog najvjerovatnijeg rješenja i onda to prezentiramo u svojim prognozama. Zato je riječ meteorologa i njihova prognoza sigurno najpotrebnija. Od aplikacija koje bih preporučio izdvojio bih Neverin hr. To je kompanija preko koje sam nabavio svoju dosad najsavremeniju i najnoviju stanicu. Na toj aplikaciji možete recimo pratiti radarsku sliku na kojoj možete brzo uočiti da li se u vašem mjestu uskoro očekuju padavine ili također imate priliku da pratite rezultate i prognoze nekih od modela po pitanju brojnih parametara, visine snijega, temperatura…

Kako ljudi reaguju kad saznaju šta ti je hobi, nailaziš li na neku vrstu nerazumijevanja?

 – Ljudi sa relativno velikom dozom poštovanja i podrške nastupaju prema onome čime se bavim. Sigurno da kada nekome kažete da vam je to hobi to onda dosta privlači pažnje i interesovanja s obzirom da je poprilično rijetko zastupljeno zanimanje kod nas. Uglavnom velika većina ljudi pruža podršku i respekt prema mojoj želji i zanimanju za ovom naukom i na tome im se zahvaljujem. Naravno, uvijek se ponegdje nađe neki negativan komentar koji bi da umanji ili na neki način ponizi ono čime se bavite. Takvi komentari su nebitni i irelevantni tako da na te stvari svakako ne treba obraćati pažnju. Čak štaviše, negativni komentari mogu dati još jedan dodatni elan i motivaciju da još jače nastavite putem kojim ste krenuli

Možeš li nam reći nešto više o vremenu koje nas očekuje u februaru, na šta trebamo biti spremni?

 – Pa što se tiče zadnjeg zimskog klimatološkog mjeseca, ono što se na osnovu trenutnih meteoroloških izlaza može zaključiti jeste da ne bi bilo previše odstupanja od zadanog prosjeka po pitanju temperature a također nema ni pozitivnog odstupanja za neke veće količine padavina. Za narednu sedmicu modeli predviđaju izraženiji upad hladnijeg zraka što bi se osjetilo u vidu nižih dnevnih temperatura zraka a zbog mogućeg nastanka i uticaja visinske ciklone ima šanse i ponovo za nešto snježnih padavina kod nas i u nizinama. Inače uslova za nešto povremenih padavina ima i tokom ove sedmice, ali zbog nešto više temperature bile bi uglavnom u obliku kiše a u višim predjelima i planinama i snijega.

Kažu da gotovo nikad ne griješiš kada je prognoza u pitanju, koliko je to i opterećujuće kad te neko pita za vremenske prilike?

 – Pa sigurno jeste veći teret. Odgovornost koju zahtjeva ovaj posao je zbilja na jednom većem nivou s obzirom da ste u kontaktu s ljudima i ne bi mi sigurno bilo baš prijatno da moja prognoza bude neprecizna ili tako reći da bude kriva. Upravo zbog toga se moram dosta ozbiljno posvetiti analizama kako bi to se zadržalo i ostalo u domenu dosta preciznog izvještavanja.

Kada je riječ o klimi na šta se mi ovdje u Bosni i Hercegovini trebamo pripremiti?

 – Dugoročne klimatske scenarije je dosta teško predvidjeti. Ono što možemo primjetiti kroz posljednjih nekoliko decenija tačnije od 1991. je porast temperature zraka u Evropi od 0,5 °C po deceniji što dovodi do stanjivanja alpskih ledenjaka. Svakako globalni porast temperatura dovodi i do topljenja grenlandske ledene ploče što posljedično može dovesti do porasta razine mora. To svakako može imati uticaj na odnos i promjenu u vazdušnim masama i moguće ekstremnijim prilikama i njihovoj ozbiljnoj reperkusiji na vrijeme. S druge strane gledajući kod nas, ponekad zbilja svjedočimo periodima godine sa većom sušom što svakako nije pogodno za poljoprivredu i tlo, ali opet u proteklih 9 godina nismo svjedočili nekim ekstremnijim vremenskim prilikama poput recimo većih poplava kakve su bilježene tada 2014. Klima se generalno svakako mijenjala i prije kroz historiju, tako da cjelokupna promjena klime i njenih uslova bi se mogla gledati i kroz klimatske cikluse, pa se nadamo da je ovaj izražen porast temperatura upravo jedan od ciklusa kroz kojeg Zemlja prolazi. Na kraju, što se mora desiti u smislu klime sa planetom Zemljom to će se i desiti.

Kako vidiš svoju budućnost, nadaš li se da će metereologija iz hobija prerasti u zanimanje?

 – To bih iskreno jako volio. Moja budućnost se ogleda u neka 2 pravca. Jedan od njih je pronaći posao u nekom polju elektrotehnike s obzirom da sada uskoro završavam master ciklus Fakulteta elektrotehnike u Tuzli. A drugi od puteva jeste upravo aktivan angažman po pitanju meteorologije. Jedna od želja koju imam jeste i profesionalni poslovni angažman na nekom od medija gdje bih mogao ostvariti svoju buduću meteorološku karijeru.