Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine donio prvostepenu presudu kojom se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik proglašava krivim zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, uslijedile su brojne reakcije iz političkog i društvenog života.

Među onima koji su se oglasili, izdvaja se Senat Univerziteta u Banjoj Luci, koji je na sjednici održanoj 27. marta 2025. godine usvojio saopštenje u kojem se osuđuje, kako navode, politički progon najviših zvaničnika Republike Srpske.

U saopštenju koje nosi obilježja političkog manifesta, Senat Univerziteta izražava „duboku zabrinutost“ zbog, kako tvrde, pokušaja kriminalizacije izabranih političkih predstavnika entiteta, smatrajući da se time narušavaju temelji demokratskih institucija, vladavine prava i ljudskih prava.

Posebno se ističe formulacija da je proces protiv Milorada Dodika „pokušaj destabilizacije Republike Srpske“, te da se radi o „najgrubljem kršenju ljudskih prava“, uz direktne kritike na račun Kristijana Šmita i Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC).

Izostanak akademske distance

Ono što u ovom slučaju izaziva zabrinutost akademske i šire javnosti jeste potpuni izostanak institucionalne distance prema političkim procesima koji su predmet pravosudnih odluka. Univerziteti, kao ustanove koje bi trebale biti utemeljene na principima akademske slobode, kritičkog mišljenja i političke neutralnosti, svojim javnim istupima moraju zadržati dignitet i integritet.

Objava saopštenja u kojem se bez pravosudne analize i utemeljenog argumenta osporava sudski proces i podriva povjerenje u institucije BiH – nije u skladu s ulogom univerziteta u demokratskom društvu. Takav pristup može biti shvaćen kao političko svrstavanje, što je posebno problematično kada dolazi od najviše akademske instance jednog javnog univerziteta.

Akademske institucije nisu političke partije

Pitanje koje se otvara nakon ovog saopštenja jeste – da li univerziteti u Bosni i Hercegovini mogu sačuvati svoju autonomiju i nezavisnost, ili će, pod uticajem politike, sve više gubiti ulogu nepristrasnih obrazovno-istraživačkih centara?

Odgovornost akademske zajednice je da njeguje kritički dijalog i slobodu izražavanja, ali i da se uzdrži od jednostranih političkih ocjena koje mogu ugroziti njen kredibilitet. U ovom slučaju, čini se da je Senat Univerziteta u Banjoj Luci svojom izjavom prevazišao granice akademske odgovornosti i ušao u polje političke agitacije.

Uloga univerziteta u društvu

U trenucima dubokih političkih i institucionalnih kriza, univerziteti bi trebali biti mjesta racionalnog, nepristrasnog i argumentovanog promišljanja, a ne instrumenti u političkoj komunikaciji bilo koje strane. Očuvanje povjerenja javnosti u obrazovne institucije neophodno je za stabilan društveni razvoj.

U suprotnom, prijeti opasnost da se prostor slobodne misli zamijeni prostorom političke lojalnosti – a to je put koji ni jedna obrazovna institucija ne bi smjela da prati.